objava sindikata
Danas u štrajku većina osnovnih i srednjih škola, Vlada i dalje tvrdi da za to nema razloga
(Snimio Dusko Jaramaz/PIXSELL)
Zaposleni u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima danas će štrajkom iskazati svoje nezadovoljstvo plaćama i statusom svoje profesije. Sindikati koji organiziraju štrajk očekuju da će odaziv biti velik, unatoč činjenici da štrajkašima neće biti plaćen i da je resorno ministarstvo najavilo plaćanje prekovremenih sati svima koji budu odradili posao kolega u štrajku.
U svim su školama učenike pozvali da dođu u školu, a dok u nekima najavljuju normalno održavanje nastave, dio škola već je jučer dao do znanja da će se u obje smjene raditi skraćeno. Neki su se ravnatelji ogradili od prognoza te obavijestili učenike da će se raditi u otežanim uvjetima te da će se obim nastave znati tek danas, kad se vidi koliko će učitelja i nastavnika doista štrajkati. Iz većine škola najavili su i uredno održavanje nacionalnih ispita iz prvog stranog jezika, koji se održavaju upravo na dan štrajka.
Veći od 95 posto
Iz sindikata tvrde kako će odaziv, prema podacima koje su dobili iz svojih podružnica, biti veći od 95 posto. Od ukupno 543 škole u Hrvatskoj u kojima Sindikat Preporod ima podružnice, do jučer poslijepodne štrajk je najavljen u 507 škola, njih 93,54 posto, a štrajk je najavljen u još 105 ustanova u kojima ovaj sindikat djeluje. U 350 srednjih škola koje pokriva Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, odaziv je prema tvrdnjama sindikata oko 95 posto.
U štrajku će, dakle, biti većina od ukupno 1.380 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a točnija će se slika znati danas. Najslabiji odaziv u sindikatu Preporod bilježe u Koprivničko-križevačkoj županiji, oko 61 posto, dok u većini županija štrajk najavljuje 100 posto osnovnih i srednjih škola u kojima Preporod ima svoje podružnice.
Ravnatelji su svjesni da nastavu neće biti moguće u potpunosti održati unatoč tome što je Ministarstvo obrazovanja učenike pozvalo da dođu u škole i najavilo da će se učiteljima i nastavnicima koji odrade posao kolega platiti prekovremeni sati. Izgubljeni dan nastave u protivnom će se, zaprijetili su iz MZOM-a, morati odrađivati. Ravnatelji, pak, vide druge mogućnosti nadomještanja nastave koja se danas ne bude održala, umjesto rada subotom.
– Ključno je da imamo točan broj nastavnih dana, a to zavisi od škole do škole. Škole koje imaju koji dan rezerve, u principu neće trebati odrađivati ovaj štrajk, a oni koji nemaju dovoljan broj nastavnih dana ili su možda planirali neke aktivnosti tijekom drugih nenastavnih dana, mogu to ukinuti i pretvoriti u nastavne dane, objašnjava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja. Neće se, kaže, ukidati školski izleti, jer to nije popularno, ali bi radni mogao biti dan škole ili neki projektni dan.
Plaćeni prekovremeni
U udruzi ravnatelja procjenjuju da će se u osnovnim školama nastava uglavnom održati, ali u srednjima u velikoj mjeri neće.
– Ipak, svaki učenik koji dođe u školu imat će organizirane aktivnosti i nitko neće biti poslan doma, najavljuje Hitrec.
Što se tiče plaćenih prekovremenih sati, to će, kaže, ovisiti o organizaciji svake škole.
– Ali ako imamo 50 nastavnika u štrajku, a rade ih dvoje ili troje, teško da će ih kolege moći nadomjestiti, ističe. A neopravdani sati za učenike koji unatoč preporuci ministarstva odluče na dan štrajka ostati doma, kaže predstavnica ravnatelja, više nisu opcija.
– U zadnjih nekoliko godina otkad imamo pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera gdje roditelji opravdavaju sate, mi gotovo nemamo neopravdanih. Roditelji sve opravdaju, što god treba, zaključuje Hitrec. Iz tri obrazovna sindikata poručili su jučer kako očekuju dobar odjek svog štrajka, a spremni su nastaviti s akcijama ako se Vlada ogluši na njihovih pet poznatih zahtjeva kojima traže veća materijalna i nematerijalna prava, odnosno izjednačavanje s drugim javnim službama koje su u sustavu koeficijenata, tvrde, prošle bolje od obrazovanja i znanosti. Jučer se sastalo Vijeće za koeficijente na kojem se rješava glavni zahtjev obrazovnih sindikata, podizanje koeficijenata za obrazovanje i znanost, ali odluke koje bi zadovoljile sindikate nisu donesene.
Vlada zahtjeve sindikata smatra neosnovanima
Iz Vlade su ponovili da sindikalne zahtjeve smatraju neosnovanima, jer su učitelji i nastavnici dobili željeno povećanje osnovice. Ministar Marin Piletić kaže da je Stipićev zahtjev na prvom inicijalnom pregovaračkom sastanku prošle godine bio da se osnovica poveća s 947 eura, koliko je tada iznosila, na tisuću eura.
– Osnovica je uvećana tri posto s 1. veljače i iznosi 975 eura, a drugim povećanjem u rujnu iznosit će 1.005 eura i mi smo u najznačajnijoj mjeri ispunili taj Stipićev zahtjev, poručio je Piletić i zaključio kako su u porastu koeficijenata učitelji i profesori prošli – najbolje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
