Obvezni mirovinski fondovi krajem svibnja raspolagali su neto imovinom od 21,4 milijarde eura što je za 230,6 milijuna eura ili 1,1 posto više u odnosu na prethodni mjesec, pokazuje mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Imovina obveznih mirovinskih fondova tako je za čak 1,17 milijardi eura veća nego na kraju prošle godine, kada je iznosila 20,23 milijarde eura, pri čemu su obveznice i dalje dominantan oblik ulaganja s 13,2 milijarde eura i udjelom od 61,7 posto u imovini OMF-ova.

Investicijski fondovi

Iako je izmjenama četiriju mirovinskih zakona početkom godine OMF-ovima omogućena veća diversifikacija strukture portfelja, i to manjim ulaganjem u državne vrijednosnice, a više u druge, blago rizičnije oblike ulaganja, što je ujedno i preporuka OECD-a, to se nije dogodilo jer su OMF-ovi u odnosu na kraj godine povećali ulaganja u državne obveznice, s 52,79 posto na spomenutih 61,7 posto imovine, a istodobno smanjili ulaganja u dionice s 13,66 posto porfelja na kraju prošle godine na sadašnjih 23,1 posto imovine.

Rast ulaganja u državne dužničke papire ne čudi s obzirom na učestala izdanja obveznica i trezorskih zapisa u prvom dijelu godine, u kojima su mogli sudjelovati i građani, ali i mirovinski fondovi kao institucionalni ulagači, uz ostale fondove, banke i osiguravajuća društva.

Još su krajem 2023. godine njihova ulaganja u hrvatske državne obveznice smanjena s 63,4 posto, koliko je krajem 2022. iznosio udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova, na 52,79 posto imovine. U prošloj su godini istodobno povećali ulaganja u dionice, i to 13,66 posto portfelja, za razliku od 2022. kada su u dionice uložili 12,2 posto imovine.

Od ostalih oblika ulaganja OMF-ova najzastupljenija su ulaganja u investicijske fondove, s 2,2 milijarde eura i udjelom od 10,2 posto na razini svih obveznih mirovinskih fondova, pokazuju podaci Hanfe za drugi stup mirovinske štednj, tj. individualnu kapitaliziranu štednju. A uz već najavljeni aternativni investicijski fond, u koji će mirovinski fondovi A i B kategorije moći uložiti pet posto kapitalizirane mirovinske štednje uz državno jamstvo povrata uloženog, obveznim mirovinskim fondovima od ove je godine moguće ulaganje i u nekretnine, koje fondovima predstavljaju »zaštitu od inflacije.«

Privlačne nekretnine

– Dio ulaganja selimo iz obveznica u nekretnine koje ne mislimo prodavati u kratkom roku. Ne mislimo ulagati u greenfield investicije, ali u obzir dolaze poslovne nekretnine, logistika, a možda i trgovački centri te kasnije u budućnosti vjerojatno i u stambene nekretnine.

U budućnosti planiramo ulaganja i u nekretninske fondove, ali i u dionice tvrtki koje se bave ulaganjima u nekretnine, no za to još uvijek čekamo pravilnik. Ukratko, fondovi bi nekretnine kupovali te potom iznajmljivali, najavio je početkom godine Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

OMF-ovi su krajem svibnja ukupno imali 2.272.137 članova, odnosno 3.869 članova ili 0,17 posto više u odnosu na travanj. U svibnju su OMF-ovi zabilježili 5.919 novih članova, pri čemu ih je veliku većinu, 97,5 posto, automatizmom rasporedio Regos. Zbog odlaska u mirovinu ili smrti, u svibnju je prestalo je članstvo za 2.056 osiguranika.

Pozitivni prinosi u svim kategorijama

Prinosi sve tri kategorije obveznih mirovinskih fondova na godišnjoj su razini, tj. u odnosu na lanjski svibanj, imali pozitivan predznak. U kategoriji A je zabilježen rast od 13,9 posto, u kategoriji B za 10,1 posto, a u kategoriji C za 3,9 posto, a ukupni neto doprinosi uplaćeni u svibnju u obvezne mirovinske fondove iznosili 127,3 milijuna eura.

Povezane vijesti

• Za "produžene" penzije potrebne 2 milijarde kuna
• Dodatne mirovine u saborskom "cajtnotu"
• Provjerili smo kako su poslovali obvezni mirovinski fondovi, vidljiv je znatan porast imovine