Na HZZ-u evidentiran najniži broj nezaposlenih od osnutka države

(Arhiva Glasa Istre)

Krajem svibnja ove godine na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih ili 9.431 osoba tj. 9,6 posto manje nego u svibnju 2023. godine, što je najniži broj nezaposlenih evidentiran pri HZZ-u od osnutka hrvatske države.

U odnosu na travanj ove godine broj nezaposlenih smanjen je za 10,6 posto ili 10.493 osobe, izvijestili su iz HZZ-a.

To pokazuje i dalje snažnu potražnju za radnom snagom na domaćem tržištu rada, ponajprije zbog turističke sezone, o čemu govori i podaci HZZ-a da je u svibnju najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto od ukupnog broja.

Prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutno je na Zavodu registrirano 84.324 nezaposlenih, a oglašeno je 21.104 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom svibnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 8.318 osoba, što je 16,7 posto manje nego u svibnju lani. Pritom su 77,4 posto ili 6.442 osobe došle izravno iz radnoga odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušlo i 1.714 osoba (20,6 posto) iz neaktivnosti te 162 osobe (dva posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašla je 18.811 osoba, što je sedam posto više nego u svibnju 2023. godine. Od toga je zaposleno 14.931 osoba, i to 13.974 osobe (93,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 957 osoba (6,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane - 3.363 osobe ili 24,1 posto. Slijedi trgovina na veliko i malo s 1.849 osoba ili 13,2 posto, javna uprava i obrana s 1.375 osoba ili 9,8 posto i prerađivačka industrija s 1.187 osoba ili 8,5 posto.

U svibnju je 3.880 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Splitsko-dalmatinska županija s 2.953 osobe ili 21,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa. Slijedi Osječko-baranjska županija (1.503 osobe ili 10,8 posto), Grad Zagreb (1.072 osobe ili 7,7 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (1.021 osoba ili 7,3 posto).

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 14.842 (16,8 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (12.051 ili 13,6 posto) i Gradu Zagrebu (10.313 ili 11,7 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.009 ili 1,1 posto).

U svibnju ove godine je 14.927 osoba ili 16,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristile su novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine za 15,8 posto ili 2.803 osobe.