SVE VIŠE KAMATE
Eksplodirali gotovinski krediti. Sve više Hrvata se zadužuje da odu po – špežu
Ilustracija (Pexels)
Dok je kreditiranje poduzeća prigušeno već nekoliko mjeseci, stanovništvo se i dalje snažno zadužuje, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, pri čemu je guverner Boris Vujčić podvukao da i unutar samog segmenta kredita građanima, samo gotovinski nenamjenski krediti »stvarno« rastu.
Točnije, stambeni rastu, ali je u podacima, pojasnio je, još uvijek snažan udio poticanih APN-ovih kredita. Koliko je pak poznato, APN staje, a država razmišlja o drugim načinima da skupe nekretnine građanima učini dostupnima, no ništa se još konkretno ne zna.
Uglavnom, rekao je Vujčić, ako APN stane, vjerojatno ćemo i kod stambenih kredita vidjeti smanjenje. Dio banaka to je već i potvrdio u našoj nedavnoj anketi, gdje dakle u zadnjih dva-tri mjeseca primjećuju manju potražnju za stambenim kreditima, zbog isteka APN-a, ali vjerojatno i zbog činjenice da građane odbijaju visoke kamatne stope.
Za stambene kredite one se kreću oko 4 posto, a za potrošačke oko 7 posto. No, dok dakle stambeni pomalo koče, ovi gotovinski nenamjenski odolijevaju, te su se još i dodatno razmahali.
Građani ih očito traže i podižu bez obzira na kamate. U najnovijem broju HNB-ovih Makroekonomskih kretanja i prognoza, i analitičari HNB-a kažu da su se »više kamatne stope odrazile i na potražnju poduzeća i stanovništva za kreditima«.
Skupa hrana
– Banke su prijavile blago smanjenje potražnje poduzeća za kreditima, čemu je uglavnom pridonijela viša razina kamatnih stopa.
Manja potreba poduzeća za financiranjem investicija također je imala negativan učinak, dok je potreba poduzeća za financiranjem zaliha i obrtnoga kapitala imala tek blagi pozitivan učinak.
Istodobno se potražnja stanovništva za stambenim kreditima smanjila, ponajviše potaknuta završetkom programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, ali i rastom kamatnih stopa.
S druge strane, prema percepciji banaka, potražnja za potrošačkim kreditima porasla je zbog povećane potrebe za financiranjem trajnih potrošnih dobara, dok su pouzdanje potrošača kao i rast kamatnih stopa djelovali u suprotnom smjeru.
U posljednjem tromjesečju 2023. banke očekuju blagi rast potražnje poduzeća za kreditima, nastavak rasta potražnje za potrošačkim i ostalim kreditima, ali slabijim intenzitetom nego u prethodnom tromjesečju, te nastavak smanjenja potražnje za stambenim kreditima, navodi HNB.
Dakle, osobna potrošnja, potrošnja građana, ostaje glavni »driver« rasta i u bilancama banaka, ali i u strukturi BDP-a, gdje se i u 2024. očekuje njen snažan doprinos.
Naime, kako su porasle cijene, pa potom i nominalne plaće, u prosjeku je porasla i realna plaća. Plaće najviše diže javni sektor, te se u superizbornoj godini očekuje i nastavak tog trenda.
Inflacija bi se s druge strane trebala početi brže smirivati, iako, ako se gleda iz perspektive blagdanske košarice, sve je sada uoči Božića opet poskupjelo.
Dohoci stalno love cijene, no tamo gdje ih ne uspijevaju uloviti, građani posežu za potrošačkim kreditima, gotovinskim, nenamjenskim, kako god ih zvali, te peglanjem kartica ili minusima, odnosno svime čime mogu nadomjestiti nedostatna sredstva za namirenje trajnih dobara, ali i potrošačke košarice.
U Hrvatskoj je posebno skupa hrana, a posebno su, od uvođenja eura, poskupjele razne usluge, neke čak i dvostruko, iako službena statistika govori da je povećanje cijena zbog eura tek od 0,2 do 0,4 posto.
Nenamjenski ubrzali
Ako se gleda struktura kredita i brojke koje je središnja banka priredila, krediti poduzećima u razdoblju od srpnja do listopada 2023. porasli su za svega 0,2 milijarde eura.
Pritom su porasli krediti poduzećima u energetskom sektoru te građevinarstvu, a s obzirom na namjenu, navodi HNB, najviše su porasli krediti za investicije i za obrtna sredstva.
– Promatrano na godišnjoj razini, rast kredita nastavio se usporavati, i u listopadu (6,5 posto) bio je upola manji nego u lipnju (13,3 posto).
S druge strane, krediti stanovništvu porasli su od srpnja do listopada 2023. za 0,8 milijardi eura, pri čemu se više od polovine tog rasta odnosi na stambene kredite (0,4 milijarde eura), uglavnom odobrene u sklopu novoga (zadnjeg, op.a.) kruga dodjele državnih subvencija stambenih kredita, pogotovo tijekom ljetnih mjeseci.
Snažno su rasli i gotovinski nenamjenski krediti (0,3 milijardi eura).
Na godišnjoj su razini ukupni krediti stanovništvu ubrzali rast sa 6,6 posto u lipnju na 8,6 posto u listopadu, zahvaljujući ponajprije snažnom ubrzavanju rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3 na 9,5 posto), dok su stambeni krediti nešto blaže ubrzali rast s 9,2 na 10,2 posto, navode analitičari HNB-a u publikaciji.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
