svjetska tržišta

Europske burze porasle uoči izvješća o inflaciji

| Autor: Hina
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica porasle, ponajviše u tehnološkom, financijskom, turističkom i rudarskom sektoru, dok ulagači čekaju konačno izvješće o inflaciji u eurozoni.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, nakon jučerašnjeg pada.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,07 posto, na 7.575 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,34 posto, na 16.695 bodova, a pariški CAC 0,45 posto, na 7.560 bodova.

Na tržištima vlada dobro raspoloženje jer se ulagači nadaju smanjenju kamata Europske središnje banke iduće godine.

Zbog toga će danas u fokusu ulagača biti konačni podaci Eurostata o inflaciji u eurozoni u studenome. Ulagači se, dakako, nadaju slabljenju inflacijskih pritisaka, što bi ECB-u otvorilo prostor za popuštanje monetarne politike.

A na azijskim se burzama trguje oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji porasle između 0,1 i 0,8 posto. U Hong Kongu su, pak, pale 0,7 posto.

Na većini azijskih burzi trguje se oprezno jer nema vijesti koje bi potaknule ulagače dok se kinesko, najveće gospodarstvo u regiji ne oporavlja tako brzo kao što se očekivalo.

No, na Tokijskoj su burzi cijene dionica znatnije porasle jer su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici japanske središnje banke odlučili zadržati izuzetno popustljivu monetarnu politiku jer inflacija ne jača osjetnije, dok su izgledi za gospodarstvo nejasni.

Cijene dionica porasle su i u Australiji, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta.

Na najvećoj svjetskoj burzi, naime, i dalje vlada dobro raspoloženje jer nakon prošlotjednih poruka čelnika Feda ulagači vjeruju da je ciklus zaoštravanja monetarne politike završen i da iduće godine slijedi smanjenje kamatnih stopa, s obzirom da inflacijski pritisci postupno popuštaju.

Nakon poruka čelnika Feda, na tržištu se procjenjuje da postoji više od 60 posto izgleda da će središnja banka, nakon više od godinu i pol dana zaoštravanja monetarne politike, već u ožujku početi smanjivati kamate.

No, postoje velike razlike između procjena čelnika Feda i najoptimističnijih analitičara na Wall Streeta, pa tako prvi procjenjuju da je u idućoj godini moguće smanjenje kamata u tri navrata, a drugi čak u šest navrata.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter