Ilustracija (Pexels)
Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer ulagače nisu impresionirale nove poticajne mjere Kini i jer ne žele riskirati uoči poruka čelnika američke središnje banke.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,3 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Australiji. U Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,8 i 1,1 posto.
Kineske su burze pod pritiskom jer ulagače nije impresionirala najava novih poticajnih mjera vlasti.
Kako bi potaknule rast gospodarstva, vlasti su najavile nove mjere za poticanje domaće potražnje, no nisu, ocjenjuju analitičari, najavili ništa osobito novo za stabilizaciju nekretninskog sektora, koji je već dulje vrijeme u krizi.
Zbog toga ulagače nije impresionirao ni jučerašnji rast Wall Streeta četvrti dan zaredom. Dow Jones ojačao je 0,48 posto, dok je S&P 500 porastao 0,46, a Nasdaq indeks 0,70 posto.
Sva tri indeksa dosegnula su najviše razine u ovoj godini, nakon izvješća koje je pokazalo da se inflacija kreće u skladu s očekivanjima, premda nije osjetnije popustila u odnosu na prethodni mjesec.
U studenome su potrošačke cijene porasle 0,1 posto u odnosu na listopad, dok su na godišnjoj razini bile više za 3,1 posto.
Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene energenata i hrane, iznosila je, pak, 4 posto, što je i dalje znatno više u odnosu na Fedovu ciljanu razinu od 2 posto.
Ti podaci učvrstili su uvjerenje ulagača da čelnici američke središnje banke na ovotjednoj sjednici neće dodatno povećati kamatne stope.
No, ponešto je popustio optimizam u vezi prvog smanjenja kamata u idućoj godini.
Prije ovih podataka, na tržištu novca procjenjivalo se da postoji oko 50 posto izgleda da će Fed početi smanjiti kamate već u ožujku, dok su sada ti izgledi smanjeni na 43 posto.
Isto tako, sada se procjenjuje da postoji 78 posto izgleda da će Fed smanjiti kamate u svibnju, dok su prije objave izvješća o inflaciji ti izgledi iznosili 75 posto.
No, to će ovisiti o kretanju inflacije i gospodarstva u idućim mjesecima.
U srijedu će biti objavljeno izvješće o proizvođačkim cijenama u studenome, koje će pokazati hoće li idućih mjeseci ojačati pritisci na inflaciju iz proizvođačkog sektora.
U fokusu ulagača bit će u srijedu i priopćenje s posljednje ovogodišnje sjednice Feda, kao i poruke čelnika središnje banke o inflaciji, kamatama i gospodarstvu.
Dolar oslabio, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,82 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,99 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 145,60 na 145,40 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0795 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0770 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,10 posto, na 73,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,07 posto, na 68,60 dolara.