podaci hnb-a

Sezona podebljala štednju građana za 300 milijuna eura

| Autor: Jagoda Marić
Ilustracija (Snimio Igor Kralj/Pixsell)

Ilustracija (Snimio Igor Kralj/Pixsell)


Početak turističke sezone u lipnju donio je povećanje depozita domaćih poduzeća i stanovništva s tim da se iznos na računima građana u samo mjesec dana povećao za 300 milijuna eura. Za 400 milijuna eura porasli su depoziti nefinancijskih poduzeća, priopćila je jučer Hrvatska narodna banka. Tako su ukupni depoziti porasli za 600 milijuna eura ili 1,2 posto, "što se zahvaljuje većem priljevu iz inozemstva na početku turističke sezone", navodi HNB u svom komentaru.

Ukupan iznos oročenih depozita ostao je gotovo isti s tim da su oročeni depoziti stanovništva pali za oko sto milijuna eura, za 200 milijuna eura svoje su depozite smanjile financijske institucije, ali je za 300 milijuna eura porastao iznos novca koji su oročila poduzeća.

HNB ističe i to da je kreditna aktivnost u lipnju nastavila rasti sličnom dinamikom kao prethodnih mjeseci. Tako su krediti domaćem sektoru u lipnju u odnosu na svibanj porasli za 0,6 posto.

- Pritom su stambeni krediti porasli za samo 0,1 milijardu eura, unatoč novom krugu državnih subvencija stambenih kredita, dok su gotovinski nenamjenski krediti porasli upola manje. Manji iznos odobrenih stambenih kredita u usporedbi s lipnjem prošle godine vjerojatno je povezan s aktualnim štrajkom službenika u pravosuđu, navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke.

Iz HNB-a navode i to da se na godišnjoj razini, rast kredita stanovništvu blago ubrzao, sa 6,5 posto u svibnju na 6,6 posto u lipnju na osnovi transakcija, što je odraz ubrzavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita. Stopa rasta tih kredita ubrzala je s 5,7 posto na 6,3 posto. Godišnji rast stambenih kredita usporio je s 9,5 na 9,2 posto.

Kad su poduzeća u pitanju, ukupni krediti su ostali isti, ali dogodio se porast kredita za obrtna sredstva čime je nadomješteno smanjenje kredita za investicije ili prekoračenja po računima. Rast kredita poduzećima usporio je s 13,9 na 13,5 posto, a pad financijskom sektoru koji ne uključuje banke sada je jedan posto, a bio je 3. U konačnici godišnji se rast ukupnih kredita domaćim sektorima blago usporio s 9,3 posto u svibnju na 9,2 posto u lipnju.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter