ZAGREB
Istraživanje: 23 posto poduzeća očekuje poboljšanje gospodarske situacije u 2023.
(Hina/EPA)
Većina gospodarstvenika, njih 55 posto, procjenjuje da će gospodarska situacija u Hrvatskoj u ovoj godini ostati nepromijenjena, a 23 posto ih smatra da će se poboljšati, rečeno je u utorak na predstavljanju istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
Njemačke vanjskotrgovinske komore od 2006. godine provode istraživanje gospodarske i investicijske klime u zemljama srednje i istočne Europe. Istraživanje za ovu godinu je provedeno od 13. veljače do 17. ožujka. U istraživanju za Hrvatsku sudjelovalo je najviše poduzeća do sada, 141.
Hrvatska je prema tom istraživanju među 16 zemalja regije na petom mjestu prema atraktivnosti za investitore.
Gotovo 60 posto ispitanika trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom, što je pet posto više nego prošle godine, dok 20 posto situaciju smatra dobrom.
Da je situacija loša, smatra 22 posto anketiranih.
Više od 80 posto poduzeća spremno ponovno ulagati u Hrvatsku
Predsjednik Komore i izvršni direktor Megglea za srednju i istočnu Europu Marjan Vučak ocjenjuje da potonji podatak predstavlja ipak "pomak u percepciji", s obzirom na poboljšanje u odnosu na prošlo istraživanje, kao i da slično raspoloženje prevladava i u drugim zemljama srednje i istočne Europe.
Istraživanje je pokazalo i da je više od 80 posto poduzeća spremno ponovno ulagati u Hrvatsku, pri čemu je spremnost na ponovno ulaganje ostalo na razini iz 2021. i 2022. godine.
Kada je riječ o poslovanju vlastite tvrtke, 50 posto anketiranih smatra da je ono "dobro", 45 posto "zadovoljavajuće", a pet posto loše, što je također podudarno sa situacijom u zemljama srednje i istočne Europe.
Nadalje, 57 posto ispitanika iz njemačke poslovne zajednice trenutnu poslovnu situaciju u vlastitoj djelatnosti ocjenjuje "zadovoljavajućom" a 32 posto "dobrom". No, u odnosu na 2022. godinu, udio poduzeća koje smatraju situaciju u svojoj industriji "dobrom" pao je za deset posto.
Raspoloživost stručnih radnika najveći rizik
Vučak je istaknuo da visok udio anketiranih, gotovo 80 posto, apostrofira pozitivne efekte na poslovanje od ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Također, kao pozitivna je apostrofirana kvalificiranost radnika i njihovo akademsko obrazovanje, no nedostatak kvalificiranih radnika ujedno je okarakteriziran kao najveći rizik u poslovanju, a njega je izdvojilo 51 posto sudionika u istraživanju.
Nakon toga, najvećim rizicima u poslovanju izdvojeni su visoke cijene energenata i sirovina te trošak rada.
Kao pozitivni aspekti poslovanja u Hrvatskoj navedeni su i disciplina plaćanja te infrastruktura, dok se izazovi koji još predstoje tiču borbe protiv korupcije, prevelikog poreznog opterećenja i nedovoljno učinkovite javne uprave.
Od 21 pokazatelja poslovnog okruženja, pri čemu su ocijenjeni od 1 do 5, a najviša ocjena predstavlja i najvišu razinu nezadovoljstva, Hrvatska je dobila prosječnu ocjenu 3,16, izvijestio je član Uprave Komore i predsjednik Uprave Allianz Hrvatska Daniel Matić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
