(Hina/EPA)
Programom komasacije poljoprivrednog zemljišta za razdoblje 2022.-2026. predviđeno je da se komasacija provede na površini od najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, a sam je program vrijedan 300 milijuna kuna, istaknuto je u četvrtak na sjednici Vlade.
Okvirni iznos potreban za provedbu programa je 300 milijuna kuna (39,8 milijuna eura), od čega se iz Mehanizma za oporavak i otpornost planira iznos od 250 milijuna kuna (33,2 milijuna eura), a nacionalna sredstva planirana su u iznosu od 50 milijuna kuna (6,6 milijuna eura).
"Program predstavlja efikasniji okvir kojim će se zamijeniti stari, neefikasni alati, pojednostavniti administrativni proces i omogućiti komasacija najmanje 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta", istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Prema Programu, postupak komasacije provodit će se u nekoliko glavnih faza. Tako će provedba komasacije započeti utvrđivanjem područja na kojem će se provoditi projekti komasacije. Prikupit će se i analizirati podaci o zemljištu na kojem se planira provedba komasacije kao što su vlasnički status, postojanje stvarnih prava, raspored zemljišta, procjena vrijednosti zemljišta, ažuriranje podataka u katastru i zemljišnim knjigama i slično.
Provedba će također uključivati izmjeru, uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, zamjenu ili prodaju zemljišta, predaju posjeda, osnivanje služnosti, izračunavanje vrijednosti zemljišta, gradnju puteva, odvodne mreže i druge gradnje, a provode se upisi u katastar i zemljišne knjige te ostale javne registre, čime završava postupak komasacije, predviđeno je uz ostalo Programom.
Vlada je danas dala suglasnost Ministarstvu poljoprivrede, Državnoj ergeli Đakovo i Lipik za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna za 2023. godinu za plaćanje obveza obveza po Ugovoru o izvođenju radova na izgradnji ergele Lipik, prva faza.
Ta je odluka korak u realizaciji projekta izgradnje nove ergele Lipik, prve faze vrijedne 20 milijuna kuna, istaknula je ministrica Vučković.
"To će omogućiti snažniji razvoj državne ergele Lipik u uzgojno-turističkom segmentu te će se trajno riješiti problem smještaja konja državne ergele Lipik, koji postoji još od 2007. godine kada su se ovi konji, koji su nacionalno blago, konačno vratili u Hrvatsku nakon 16 dugih godina pregovora", rekla je Vučković, dodajući kako se opravdano očekuje da će ovi konji postati i nematerijalno kulturno dobro čovječanstva.