Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su izglasali Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama koje bi trebale radnicima u članicama Unije omogućiti da namiruju osnovne životne potrebe.

Po usvojenoj direktivi, dogovorenoj s Vijećem EU-a u lipnju, određivanje minimalnih plaća ostaje u nacionalnoj nadležnosti, no države članice morat će jamčiti da one omogućuju radnicima dostojan život, uzimajući u obzir troškove života i razine plaća.

Vijeće bi u rujnu trebalo službeno odobriti sporazum, nakon čega će države članice imati dvije godine za provedbu Direktive.

Za procjenu primjerenosti zakonski propisanih minimalnih plaća države članice mogu sastaviti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama ili upotrijebiti vrijednosti od 60 posto bruto medijalne plaće i 50 posto bruto prosječne plaće, navodi Europski parlament.

Nova direktiva primjenjivat će se na sve radnike u EU-u koji imaju ugovor o zaposlenju ili radni odnos. Države članice u kojima je minimalna plaća već zaštićena isključivo kolektivnim ugovorima neće imati obvezu uvesti nova pravilae.

Članice u kojima je manje od 80 posto radnika obuhvaćeno kolektivnim ugovorima morat će u suradnji sa socijalnim partnerima izraditi akcijski plan za povećanje njihova obuhvata. U slučaju kršenja pravila, osigurava se pravna zaštita za radnike, njihove predstavnike i članove sindikata.

Direktiva o primjerenim minimalnim plaćama usvojena je u Europskom parlamentu s 505 glasova za, 92 protiv i 44 suzdržana.

“Ovo je novo poglavlje u povijesti europske socijalne politike. (...) Mislim da ćemo s ovime stvoriti instrument koji će biti od pomoći i koji će osnažiti duh socijalnog partnerstva, što je misao vodilja koja se proteže kroz izvješće.”, kazao je izvjestitelj iz redova pučana Dennis Radtke (EPP) u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu održanoj u utorak.

“Za sve više ljudi rad ne znači nužno da neće živjeti u siromaštvu. Kada račun za energiju oduzima većinu plaće, kad je sve teže platiti stanarinu i na kraju mjeseca nemate za hranu, to je otišlo sve predaleko. Ovo pristiže u pravi čas.”, poručila je suizvjestiteljica Agnes Jongerius iz redova socijaldemkrata (S&D). 

Jongerius je poručila da se treba boriti za prava ranjivih socijalnih skupina. “Skoro svaki peti radnik ima minimalnu plaću, često žene, migranti, mladi. Moramo se zalagati za to da dobiju više”, kazala je.

U Direktivi se ističe da je za pravedna i otporna gospodarstva i društva potrebno osigurati primjerene plaće, no mnogi radnici u EU-u trenutačno nisu zaštićeni primjerenim minimalnim plaćama. 

Povjerenik Komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit ocijenio je da je usvajanje Dirketive “ključan korak ka tome da provedemo europski stup socijalnih prava".

"Esencijalni radnici su na niskim plaćama koje nekad nisu ni minimalne. Zato je ovo postignuće pravovremeno. Moramo se boriti protiv siromaštva svih koji rade. Moramo stvoriti dostojne uvjete života i pravedne ekonomije i društva sukladno načelu 6 iz stupa europskog socijalnog prava.”, kazao je.

Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili su u studenome 2017. europski stup socijalnih prava, u čijem se 6. načelu poziva na osiguravanje primjerenih minimalnih plaća te transparentno i predvidljivo utvrđivanje plaća. Zaštita u obliku minimalne plaće pridonosi i rodnoj ravnopravnosti jer više žena nego muškaraca zarađuje plaće koje su minimalne ili blizu toga.

Lina Galvez Munoz iz kluba socijaldemokrata rekla je da se "radi se o socijalnoj pravdi posebice za žene". "60 posto žena u Europskoj uniji prima minimalnu plaću, iako su 46 posto radne snage. Moramo smanjiti razlike u plaćama i boriti se protiv nejednakosti. Ova je direktiva pogotovo važna u sektoru skrbi, gdje radi 61 posto žena. Ona je korak ka socijalnoj pravdi i većem dostojanstvu”, kazala je.

“Uspjeli smo pronaći rješenje kako bismo položili temelj za minimalne plaće u Europskoj uniji. 25 milijuna Europljana vidjet će da im se plaća povećava za 20 posto. To su konkretni napretci.”, kazao je Mounir Satouri iz redova Zelenih. “Građani koji svaki dan idu na posao i daju svoj doprinos Europskoj uniji moraju moći živjeti dostojanstveno.”, kazala Monica Semedo iz Renewa.

Pedro Marques (S&D) upozorio je da “puno država članica ima minimalne plaće ali još uvijek treba poduzeti mjere kako bi se osigurao dostojanstveni život radnika".

S njime se slaže i Elzbieta Rafalska (ECR), koja je kazala da se Poljska sama pobrinula za svoje građane. “Države članice moraju same voditi računa o vlastitoj socijalno ekonomskoj situaciji. Mi smo u Poljskoj povećali minimalnu plaću i u roku od 5 godina došlo je do stopostotnog povećanja u neto iznosu. To je rezultat socijalno osjetljivih politika. Bez obaveza na razini EU krenuli smo u zaštitu radnika. Siromaštvo radnika nije prihvatljivo”, smatra Rafalska. 

Povezane vijesti

• Istra druga u Hrvatskoj po nezaposlenosti, četvrta po prosječnim plaćama
• ETUC: Zabrinutost i razočaranje nakon sastanka o povećanju minimalnih plaća
• I Kaufland od 1. siječnja podiže plaće svim zaposlenicima. Bit će u prosjeku 12,5 posto više