Posljednji ispraćaj
Svijet se oprašta od omiljenog pape: "Crkvu je vidio kao kuću otvorenu za sve"
(Reuters)
Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz bazilike svetog Petra.
Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.
“Franjo je bio papa bio blizak narodu i želio je Crkvu otvorenu za sve”, rekao je u subotu na njegovom ispraćaju talijanski kardinal Giovanni Battista Re.
Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je „Crkva kao kuća za sve”, rekao je Re, 91-godišnji dekan kardinalskog zbora koji je vodio sprovodnu misu za pokojnog poglavara Rimokatoličke Crkve.
Talijanski kardinal rekao je da je Franjo bio „papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga”.
„Osim toga bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve”.
Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra rekao da je Franjo bio „vrlo spontan”, s „neformalnim načinom ophođenja sa svima”, čak i onima daleko od Crkve.
„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”.
Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”.
Franjo je najviše brinuo za one marginalizirane poput siromašnih ili izbjeglica, stoga ne čudi da je njegovo prvo putovanje bilo na Lampedusu, „otok simbol tragedije migracija”.
Battista Re je od ukupno 47 apostolskih putovanja spomenuo i Franjin posjet grčkom otoku Lezbosu s pripadnicima drugih crkvi, misu održanu na granici Meksika i SAD-a te putovanje u Irak 2021., održanom usprkos velikom sigurnosnom riziku.
Mostovi, a ne zidovi
Talijanski kardinal je na tragu Franje, koji je pozivao na „gradnju mostova, a ne zidova”, poslao poruku o važnosti mira.
„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje.
„Suočen s bijesom mnogih ratova (…) s njihovim neljudskim strahotama (…), papa Franjo nikada nije prestao podizati svoj glas kako bi molio za mir i pozivao na razum, na poštene pregovore kako bi se pronašla moguća rješenja“, izjavio je mons. Re, podsjećajući na Jorge Bergogliov ponovljeni poziv da se „grade mostovi, a ne zidovi“.
Re je naglasio da se Franjo davao do kraja.
“Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života”, rekao je Re.
“Slijedio je stope svog Gospodina, dobrog Pastira, koji je volio svoje ovce do te mjere da je za njih dao i vlastiti život”, rekao je.
Nakon završetka sprovodne mise povorka s tijelom pape Franje uputit će se rimskim ulicama do bazilike svete Marije Velike, gdje će biti pokopan.
Bozanić ispratio lijes
Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz bazilike svetog Petra.
Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.
No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.
Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.
U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.
Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.
Hrvatsku predstavljaju predsjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Franjo će biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost.
Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog.
Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.
Pogrebna povorka putovat će do bazilike od Trga sv. Petra hodajućim tempom, a papin će lijes biti u preuređenom papamobilu koji je papa Franjo koristio.
Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Kolosej.
Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.
Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike svete Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima.
Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u grobnicu u podu, u maloj niši.
Čitav se ispraćaj odvija po pojednostavljenoj proceduri, po želji pape.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
