EP podržao Strategiju za bioraznolikost upozorivši na podršku poljoprivrednicima

(Hina/EPA)

Europski parlament podržao je Strategiju EU-a o bioraznolikosti i zatražio donošenje europskih propisa o zaštiti bioraznolikosti, no upozorio je da će u provedbi biti ključna financijska podrška poljoprivrednicima, ribarima i šumarima.

Izvješće o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. zastupnici su usvojili u utorak navečer s 515 glasova, uz 90 glasova protiv i 86 suzdržanih, objavio je Europski parlament (EP) u srijedu, a svi hrvatski europarlamentarci glasali su za usvajanje strategije.

Cilj strategije, koju je Komisija predstavila u svibnju prošle godine, smanjenje je gubitka bioraznolikosti te obnova i zaštita ekosustava.

Specifični cilj strategije je povećati udio zaštićenih područja prirode na najmanje 30 posto te povećati biološku raznolikost poljoprivrednih zemljišta.

Uz potrebu obnove šuma te zaštitu biljnih i životinjskih vrsta, posebno se ističe potreba zaštite pčela i drugih oprašivača čiji je opstanak ugrožen zbog prevelikog korištenja pesticida.

Ova strategija, punog naziva “Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote”, usko je povezana sa strategijom Od polja do stola, te zajedno čine temeljne dijelove Zelenog plana.

Kao jedan od najvećih izazova te strategije, zastupnici su, u raspravi održanoj u ponedjeljak, istaknuli problem troškova zelene tranzicije za poljoprivrednike, ribare i šumare.

Također su upozorili da poljoprivrednike, ribare i šumare treba više uključiti u strategiju, jer su upravo oni “u centru ovog problema” te je stoga “važno da se uključe i u njegovo rješavanje”, kako je istaknula portugalska zastupnica Isabel Carvalhais iz Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI).

Poljoprivrednici i ribari, kao ključni akteri tranzicije, "prije svega trebaju potporu", poručila je poljska zastupnica Anna Zalewska iz grupacije Europskih konzervativaca i reformista. Njena kolegica iz kluba i zemljakinja, Anna Zalewska, dodala je da poljoprivrednici i ribari ne smiju sami snositi troškove zelene tranzicije.

“Moramo se zapitati je li Europska unija spremna financijski poduprijeti našu poljoprivredu kako bi se ona borila za bioraznolikost, jer će trošak tog djelovanja biti doista velik”, istaknula je Wisniewska.

Povjerenik Europske komisije za okoliš, oceane i ribarstvo, Virginijus Sinkevičius, rekao je da je stav Komisije da mora podržati poljoprivrednike, šumare i ribare na putu zelene tranzicije.

No, istaknuo je da, iako su uključivost i suradnja prijeko potrebni, posljedica toga ne smije biti smanjenje ambicija strategije.

“Rješenje je u tome da zajedno idemo ovim putem (…) i da podržimo one čija će nam pomoć biti potrebna za uspješno provođenje tranzicije, a to su ponajprije poljoprivrednici, šumari i ribari”, rekao je Sinkevičius.

“Mi ih podržavamo putem fondova, Zajedničke poljoprivredne politike i ostalih mehanizama”, dodao je te naglasio da će osiguranje financiranja biti ključni faktor u ostvarivanju ciljeva strategije. Također je najavio da će jedan od daljnjih koraka biti i uspostava mehanizama praćenja napretka to procesa.

U raspravi uoči glasovanja zastupnici su istaknuli da je potrebno donijeti posebni zakon o bioraznolikosti kako bi određene mjere koje strategija predlaže postale obvezujuće.

“Imamo zakon o klimi, zašto ne bismo imali i zakon o bioraznolikosti”, rekao je Cesar Luena, izvjestitelj za strategiju iz Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI).

Luena je naveo da je zakonodavni okvir potreban kako bi se, primjerice, povećao udio područja koja se nalaze pod nekim oblikom zaštitnog režima, što je jedan od ključnih ciljeva strategije. “Zakonodavstvo EU-a mora uzeti u obzir ovu strategiju, imamo planetarnu krizu bioraznolikosti i klime i nema smisla odvajati ova dva pitanja”, poručio je Luena.

„Danas zahtijevamo europski propis o bioraznolikosti sličan europskom propisu o klimi, kojim bi se utvrdili okvir za zaštitu bioraznolikosti do 2050. i obvezujući ciljevi za 2030. Zadovoljan sam što smo usvojili glavne ciljeve prijedloga Komisije i podržali izradu plana EU-a za obnovu prirode kako bi se obnovilo najmanje 30 % kopnenih i morskih područja Unije. Izražena je i velika potpora za donošenje propisa o zaštiti i održivoj upotrebi tla te plana za zajedničko rješavanje klimatske krize i krize bioraznolikosti”, rekao je Luena.

Nizozemski zastupnik, Bas Eickhout, iz kluba Zelenih, kojega je organizacija VoteWatch Europe lani proglasila najutjecajnijim europarlamentarcem u području zelenih politika, pohvalio je smjernice strategije za bioraznolikost.

“Znanost jasno kaže kako stvari stoje – bioraznolikost nestaje, i globalno i u Europi, a to možemo riješiti jedino tako da odgovorimo na sve čimbenike koji su uzrok tome. To moramo učiniti zajedno, ali to ne možemo učiniti negiranjem problema. Trebaju nam bolji kriteriji održivosti i manji pritisak na prirodu”, rekao je Eickhout.

U raspravi je hrvatski europarlamentarac, Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) istaknuo problem plastike, posebno mikro i nano čestica koje završavaju u hrani i vodi, te problem otpada nastalog za vrijeme pandemije. “Prije svega govorim o maskama (...). Mnoge od njih završit će u okolišu”, rekao je Sinčić.

Zastupnici su pozvali na hitno djelovanje te je i Komisijin povjerenik poručio da je kriza otišla daleko i da ne smijemo više gubiti vrijeme. ”Alternativa ne postoji, nemamo izgovore i imamo jako malo vremena”, rekao je Sinkevičius.

“Ovakve će se rasprave nastaviti i pojačati sljedećih mjeseci i godina”, poručio je.

Osim što su podržali Komisijinu strategiju za bioraznolikost i zatražili donošenje pripadajućeg zakona, europarlamentarci su, još prošli mjesec, pozvali da se na UN-ovoj konferenciji u listopadu ove godine izradi globalni sporazum kojim će se definirati smjer djelovanja u procesu zaštite bioraznolikosti.

Eurozastupnici su, među ostalim, podržali osnivanje platforme EU-a za urbanu ekologizaciju i uvođenje obvezujućih ciljeva za bioraznolikost u urbanim područjima, poput minimalnog udjela zelenih krovova na novim zgradama i zabrane upotrebe kemijskih pesticida, a usprotivili su se ponovnom odobrenju upotrebe glifosata nakon 31. prosinca 2022.