Promjena globalnih okolnosti: Postoji li alternativa američkom dolaru?

Ilustracija (Pexels)

Više od pola stoljeća američki dolar čvrsto drži poziciju glavne svjetske rezervne valute, no u posljednje vrijeme sve glasnije se postavlja pitanje - je li ta dominacija dovedena u pitanje i može li neka druga valuta preuzeti tu ulogu?

Dolar je ključan za globalno gospodarstvo jer u njemu svoje rezerve drže središnje banke, njime se denominira većina međunarodne trgovine, a koristi se i u gotovo svim većim međunarodnim financijskim institucijama. Oko 60 posto globalnih deviznih rezervi još uvijek je vezano uz dolar, što mu osigurava status valute u koju se polaže najveće povjerenje. Ta pozicija omogućuje SAD-u da zaduživanje održava jeftinim, da ima veću kontrolu nad međunarodnim financijskim tokovima i da koristi dolar kao instrument vanjskopolitičkog pritiska, primjerice kroz sankcije, navodi u podacima IMF, a prenosi N1.

Ipak, globalne okolnosti se mijenjaju. Uvođenje financijskih sankcija Rusiji, trgovinski ratovi između SAD-a i Kine, kao i sve veći rivalitet velikih sila, potaknuli su neke zemlje da traže alternativu dolariziranom sustavu. Proces poznat kao “de-dolarizacija” sve češće ulazi u politički i financijski diskurs – osobito u zemljama poput Kine, Rusije, Irana i Brazila. Te države potpisuju sporazume o trgovanju u lokalnim valutama, smanjuju izloženost dolaru u deviznim rezervama i jačaju alternativne financijske infrastrukture, kao što je kineski sustav plaćanja CIPS.

Potencijalne alternative

Među potencijalnim zamjenama dolara najčešće se spominju euro i kineski juan. Euro, kao valuta Europske unije, ima stabilnu institucionalnu podršku i koristi se u značajnom dijelu svjetskih deviznih rezervi, no njegova slabija zastupljenost u energetskom trgovanju te političke podjele unutar EU ograničavaju njegov domet. S druge strane, Kina aktivno promiče upotrebu juana u međunarodnoj trgovini i financijama, ali kontrola kapitala i sumnje u transparentnost financijskog sustava još uvijek odvraćaju širu upotrebu te valute.

U tom kontekstu, neke nade polažu se i u tehnološke alternative – poput kriptovaluta i digitalnih valuta središnjih banaka. Iako kriptovalute nude tehnološku revoluciju u prijenosu vrijednosti, njihova nestabilnost i pravna nesigurnost onemogućuju da ozbiljno konkuriraju tradicionalnim valutama na razini državnih rezervi.

Ako bi dolar u budućnosti izgubio svoj status globalne rezervne valute, posljedice bi bile duboke i višeslojne. Za svijet, to bi značilo veću volatilnost u deviznim tečajevima, složenije transakcije i moguće povećanje transakcijskih troškova, jer bi globalni sustav bio fragmentiran između više valuta. Mnoge zemlje koje drže velike dolarske rezerve morale bi prilagoditi svoje monetarne strategije, a međunarodne institucije poput MMF-a i Svjetske banke suočile bi se s potrebom redefiniranja operativnih modela.

Za Sjedinjene Američke Države, gubitak dolarske dominacije značio bi kraj “egzorcističkog privilegija” – sposobnosti da tiskaju valutu koju ostatak svijeta traži i koristi. To bi moglo dovesti do viših kamatnih stopa, većih troškova zaduživanja, pada potražnje za američkim državnim obveznicama te potencijalno slabijeg dolara. Geopolitički, SAD bi izgubio važno sredstvo utjecaja jer financijske sankcije više ne bi imale jednaku težinu u multipolarnom valutnom svijetu.

Iako nijedna valuta trenutno nije spremna u potpunosti zamijeniti dolar, u tijeku je postupni pomak prema raznovrsnijem globalnom sustavu u kojem bi euro, juan i druge valute mogle igrati veću ulogu. Takav razvoj događaja neće biti brz ni jednostavan, ali je sve izgledniji u kontekstu novog svjetskog poretka koji se gradi na političkim i ekonomskim promjenama 21. stoljeća, piše N1.