STRASBOURG
Eurozastupnici podržali reforme poljoprivrede "unatoč snažnom lobiranju"
(Hina/EPA)
Europarlamentarci su na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali strategiju Od polja do stola kojom se u EU-u do 2030. želi smanjiti upotrebu pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane za 50 posto i povećati udio ekološke proizvodnje za najmanje 25 posto.
EU želi učiniti proizvodnju hrane održivijom i manje štetnom za ljude i okoliš, a lance opskrbe hranom kraćim i sigurnijim. Također želi osigurati i pravednije prihode za poljoprivrednike.
Strategija Od polja do stola sadrži 27 zakonskih prijedloga i politika koje će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koji se u EU-u proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana.
Za usvajanje izvješća o strategiji glasala su 452 zastupnika, protiv je glasalo njih 170, a 76 ostalo je suzdržano.
Strategiju su podržali i svi hrvatski europarlamentarci osim nezavisnih Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića iz Živog zida koji su bili suzdržani.
Snažno lobiranje protiv strategije
Biljana Borzan, izvjestiteljica kluba S&D za strategiju Od polja do stola, rekla je da je strategija izglasana "usprkos snažnom lobiranju protiv".
"Sustav trenutno funkcionira na kredit, trošeći puno više vode, zemlje, šuma, zdravlja i bioraznolikosti no što bi smio. Ako nešto ne promijenimo, lihvarske kamate na te kredite će plaćati naša djeca i unuci. Sve ekstremnije vremenske nepogode, suše i poplave uzimaju danak, a životinjske vrste nestaju velikom brzinom. Nužne su promjene, tako da reformama profitiraju svi – proizvođači ekonomski, priroda ekološki, a potrošači zdravljem, kvalitetom i dostupnošću”, rekla je Borzan.
Borzan je i ranije u priopćenju upozorila da “lobisti imaju značajna sredstva i doseg” te da prehrambena industrija lobira protiv mjera za zdraviju hranu i zaštitu potrošača.
Zastupnici koje se protive ovoj strategiji navode da će ona značajno ugroziti poljoprivrednike i uzrokovati raseljavanje ruralnih područja, no nizozemski zastupnik Bas Eickhout iz kluba Zelenih pobio je ove argumente rekavši da se to sve već događa upravo zbog toga što aktualni način proizvodnje nije održiv.
Slabija produktivnost i sve manje poljoprivrednika
“Postoje neki trendovi ovdje koji su vrlo zabrinjavajući: sve je manje poljoprivrednika, sve je manja dobit u ovom sektoru. Ruralna područja su ugrožena. Osim toga vidimo i utjecaj klimatskih promjena, dolazi do gubitka biološke raznolikosti. Postojeći model nije održiv, nešto moramo promijeniti. I zato svaki put kada čujem da se netko žali zbog mogućeg egzodusa iz ruralnih područja, moram reći - to se već događa i to upravo zato što ovaj sadašnji sustav ne funkcionira”, rekao je Eickhout.
I hrvatski zastupnik Valter Flego (IDS/Renew) istaknuo je kako trenutna situacija nije dobra i da su promjene nužne.
“Hrvatska je od ulaska u EU 2013. poljoprivrednicima isplatila 33 milijarde kuna potpora, a poljoprivredna nam je proizvodnja manja nego prije osam godina. S rastom subvencija smanjuje se produktivnost naše poljoprivrede. To znači da nešto radimo krivo“, rekao je Flego na raspravi u Europskom parlamentu te istaknuto da strategiju Od polja do stola vidi “kao pomoć i veliku šansu za naše poljoprivrednike, ali i potrošače”.
Nova pravila označavanja hrane
Jedna od mjera strategije je i uvođenje prehrambenih profila koji bi onemogućili da se nezdravi proizvodi reklamiraju kao blagotvorni za zdravlje.
“Danas je moguće da se nezdravi čokoladni napitak za djecu reklamira s tvrdnjom da sadrži kalcij dobar za kosti ili da se kukuruzne pahuljice krcate šećerom reklamiraju kao namirnica s visokim udjelom vlakana korisnih za probavu, to su manipulacije koje potrošača uvjeravaju da kupuje zdrave proizvode”, upozorila je Borzan.
Nove mjere trebale bi osigurati da se reklame koje upućuju na povoljan utjecaj na zdravlje mogu koristiti jedino ako proizvod udovoljava utvrđenim zdravstvenim kriterijima, odnosno ako ne prelazi ograničenja kada je riječ o količini šećera, nezdravih masti i soli. Proizvodi koji ne udovoljavaju kriterijima, a sadrže određene zdrave elemente, morat će na isti način kao i zdrave istaknuti i nezdrave sastojke.
Strategija će donijeti i nova pravila u označavanju nutritivne vrijednosti hrane i porijekla namirnica, o čemu je govorio HDZ-ov Tomislav Sokol, izvjestitelj EPP-a u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
“Osim označavanja proizvoda na prednjoj strani pakiranja, novim pravilima proširit će se krug proizvoda na kojima će biti obvezno navođenje države podrijetla. Označavanje zemlje podrijetla trenutno je obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa, a sada bi potrošač konačno, kad kupuje mlijeko, trebao znati odakle to mlijeko dolazi”, rekao je Sokol.
Na raspravi uoči glasanja o ovoj strategiji zastupnici su se osvrnuli i na ulogu potrošača te istaknuli da je nužna bolja informiranost i edukacija građana o hrani i načinu na koji kupuju.
Pesticidi u fokusu
Jedan do najvećih problema u poljoprivrednoj proizvodnji je korištenje pesticida koji nanose ogromnu štetu zdravlju ljudi i okolišu, stoga će to biti posebno u fokusu.
“U narednih nekoliko mjeseci naglasak ćemo staviti na pesticide. Pripremit ćemo prijedlog za smanjenje rizika od kemijskih pesticida i uvođenje korištenja bioloških pesticida”; rekla je povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides.
Herbert Dorfmann, izvjestitelj za strategiju Od polja do stola ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj rekao je da su se "poljoprivrednici već iskazali".
"Pa kad od njih s pravom zatražimo da dodatno smanje upotrebu pesticida, gnojiva i antibiotika, moramo im pomoći kako se proizvodnja ne bi jednostavno preselila izvan Unije. Osiguravanje dostupnosti hrane po razumnim cijenama mora ostati prioritet", rekao je Dorfmann.
Suizvjestiteljica Anja Hazekamp ispred Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane također se osvrnula na intenzivnu upotrebu pesticida na kojoj se sada poljoprivreda velikim dijelom temelji.
"Predlažemo konkretne mjere za vraćanje prehrambenog sustava u granice planeta tako što ćemo poticati lokalnu proizvodnju hrane i odmaknuti se od intenzivnog uzgoja stoke i sadnje monokultura uz veliku potrošnju pesticida. Održiv prehrambeni sustav ključan je i za budućnost poljoprivrednika”, rekla je Hazekamp.
Brojni su zastupnici kritizirali Europsku komisiju zbog toga što je kasno objavila izvješće zajedničkog centra za istraživanje o učinku strategije te su istaknuli potrebu za provođenjem znanstvene ex-ante procjene učinka prijedloga strategije.
Strategiju Od polja do stola Europska je komisija predstavila u svibnju prošle godine, a tijekom 2022. bit će predstavljen prijedlog zakona vezano za inicijative u sklopu strategije, najavila je Europska komisija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
