Slovenija uz polemike obilježava prvi Dan sjećanja na žrtve komunizma

(Hina/EPA)

Slovenija u utorak prvi put obilježava Dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, a odluka odlazeće vlade da na samom kraju svog mandata uvede takav spomendan ponovo je podijelila javnost, politiku i povjesničare.

Kako je u svojoj odluci navela odlazeća vlada Janeza Janše, takvo je obilježavanje potrebno kako se u budućnosti ne bi ponavljale najtragičnije epizode iz nacionalne povijesti i kako bi se "sve dimenzije komunističkog nasilja", kao i pijetet "prema žrtvama i progonjenima" iz tog razdoblja "unijeli u kolektivnu svijest" Slovenaca, za što do sada u politici nije bilo senzibiliteta.

Za nacionalni dan sjećanja na žrtve komunizma izabran je događaj od 17. svibnja 1942. kad su slovenski partizani koje su predvodili komunisti strijeljali 43 pripadnika romske zajednice u njihovu logoru nedaleko od Ljubljane, među kojima je bilo dosta djece i staraca.

Njihovi su posmrtni ostaci u organizaciji državnog povjerenstva za žrtve rata i poraća ekshumirani 2017. godine iz masovne grobnice. Povjesničar Mitja Ferenc tada je rekao da se radilo o neprihvatljivom i necivilizacijskom zločinu koji se rijetko spominje, te da je jedna partizanska postrojba Rome pobila navodno iz straha da ih oni ne prijave talijanskim okupacijskim vlastima.

Stranke ljevice, koje će ući u novu vladu koju priprema pobjednik nedavnih parlamentarnih izbora Robert Golob, odluku Janšine vlade o spomendanu na žrtve komunizma smatraju svojevrsnom provokacijom kojom ih na izborima poražena strana želi uplitati u "kulturkampf" (kulturnu borbu) o pitanjima prošlosti koja nemaju veze s današnjicom i njenim problemima.

"Poticanjem takvih sporova desnica pokazuje da nema nikakvog interesa rješavati stvarne probleme današnjice. Svi se danas suočavamo s rastućim cijenama kruha i osnovnih životnih potreba, bez obzira na to čiji je djed bio partizan ili domobran", navela je u izjavi jedna od stranaka nastajuće Golobove koalicije.

Povjesničar Božo Repe, pisac autorizirane biografije bivšeg predsjednika MIlana Kučana, kazao je da odluka odlazeće vlade o danu sjećanja na komunističke žrtve nije iskrena želja za stvaranjem ozračja ideološkog pomirenja nego pokušaj ideološke borbe s povijesnom istinom i preusmjeravanje pažnje sa stvarnih problema u društvu.

Budući premijer i predsjednik Pokreta Sloboda Robert Golob kaže da će Slovenci upravo zbog toga ubuduće morati više slaviti 9. svibnja kao dan pobjede nad fašizmom, kako bi se sjećali "povijesne istine", navode slovenski mediji.