Snažni šumski požari i poplave potaknuli su zabrinutost javnosti u Australiji zbog globalnog zagrijavanja, pa je snažan rudarski lobi u zemlji suočen sa sve većim pritiskom ulagača da odustanu od podrške novim rudnicima ugljena, doznaje Reuters iz desetak intervjua s dioničarima velikih rudarskih tvrtki.

Gotovo trećina dioničara najveće svjetske rudarske tvrtke BHP Group, prošle je godine glasala za rezoluciju o članstvu u industrijskim grupama koje zagovaraju politike suprotne Pariškom klimatskom sporazumu, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrijavanja "znatno ispod" 2 Celzijeva stupnja.

Od tada se povećao pritisak dioničara i javnosti na tvrtke s ciljem da lobističke grupe podrže pariške ciljeve i energetske politike koje favoriziraju brzo napuštanje ugljena, pokazuju intervjui.

Razorna sezona šumskih požara u Australiji potakla je bijes javnosti prema moćnim lobističkim skupinama koje podržavaju nove rudnike uglja, poput Vijeća za minerale u Australiji (MCA) i Vijeća za minerale Novog Južnog Velsa (NSW), i njihove uske povezanosti s vladom premijera Scotta Morrisona.

Zbog toga su tvrtke s izloženošću ugljenu, poput rudarskih kompanija ili banaka, ranjivije ako vlade pređu na zeleniju politiku, rekli su ulagači.

"Tvrtke izložene emisijama suočavaju se sa sve većim rizikom ne samo promjene australske politike, već i međunarodnog djelovanja", rekao je Stuart Palmer, voditelj etičkih istraživanja u Australian Ethical, tvrtki za etičko upravljanje bogatstvom. Smatra da postoji rizik da će Australija biti pogođena carinama na uvoz ugljika, koje Europska unija planira uvesti na robu iz zemalja s manje strogom klimatskom politikom.

Vijeća za minerale NSW i MCA, koja su vodila borbu protiv blokade novih rudnika ugljena, kažu da bi ambiciozniji ciljevi za emisije mogli pogoditi radna mjesta, ulaganja i gospodarstvo. Klimatolozi kažu da bi otvaranje novih rudnika ugljena u Australiji spriječilo zemlju da ispuni svoje ciljeve za emisije dogovorene prema Pariškom sporazumu.

Povezane vijesti

• Klimatske promjene stajat će svjetsko gospodarstvo do 2050. 7.900 milijardi dolara
• Italija planira 10 milijardi eura ulaganja u sektor vodika
• Pandemija u SAD-u uzrokovala najveći pad emisija stakleničkih plinova u 75 godina