Crvene brigade, talijanska ultraljevičarska teroristička skupina poznata po atentatima i otmicama u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća, ponovno je u središtu pažnje europske javnosti. Naime, nekoliko bivših pripadnika Crvenih brigada uhićeno je prošlog tjedna u Francuskoj gdje su živjeli u nekoj vrsti političkog azila. Sedam ostarjelih terorista, od kojih samo jedan nije bio član Crvenih brigada, još je prije nekoliko desetljeća osuđeno za ubojstva i otmice, ali su utočište potražili i dobili u Francuskoj prije početka služenja zatvorskih kazni. Francuska policija kaže da su u potrazi za još tri vremešna „brigadira“, koji nisu bili kod kuće u trenutku kad su im pozvonili na vrata, pa su za njima izdane potjernice.

Pravda za žrtve

Do uhićenja je došlo nakon višemjesečnih pregovora Pariza i Rima te sastanka ministara unutarnjih poslova dviju zemalja koji se održao početkom travnja. To je potvrdio i ured francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji navodi da je Italija izdala tjeralice nakon višemjesečnih razgovora između Pariza i Rima.

- Francuska, također pogođena terorizmom, razumije potrebu za pravdom za žrtve, poručili su iz Elizejske palače.

Talijanski premijer Mario Draghi koji je na dužnost stupio u veljači pozdravio je francusku akciju. Izjavio je da su "barbarska djela" koja su počinili bjegunci "ostavila otvorenu ranu" Talijanima. Govoreći za radio France Inter francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da je sada na sudu da odluči hoće li uhićeni pojedinci biti izručeni Italiji.

Sedmorica uhićenih i trojica u bijegu tek su manji dio prijestupnika koje je zatražila Italija. Ta država je prvotno zatražila uhićenje dvije stotine traženih osoba, dok je pariško tužiteljstvo priopćilo da će ispitati svaki zahtjev Italije za izručenje.

Pravo je pitanje kako su neki osuđeni teroristi – atentatori, ubojice i otmičari – tako dugo boravili u Francuskoj i doživjeli ozbiljne godine u miru nakon „mladenačkog zločinaštva“. Naime, 1985. godine tadašnji francuski predsjednik socijalist Francois Mitterrand uspostavio je politiku neizručenja talijanskih krajnje lijevih aktivista koji su pobjegli u Francusku, osim ako nisu postojali dokazi da su počinili "zločine u krvi". Ta je politika dugo bila izvor napetosti između dviju zemalja, jer je Italija pozvala Francusku da preda oko 200 ljudi.

Današnji francuski predsjednik Macron ne smatra da su uhićenja oskvrnuće Mitterandove doktrine jer je i on odlučio da teroriste s krvlju na rukama ne treba štititi. Ali, očito je da se radi o osobama čiji su zločini dokazani.

"Francuska, također pogođena terorizmom, razumije apsolutnu nužnost pružanja pravde za žrtve,“ poručili su nadležni u Parizu i rekli da je potrebno izgrađivati „Europu pravde i međusobnog povjerenja.“

Marksistička država

Uhićeni su Giorgio Pietrostefani, suosnivač Lotte Continua – još jedne krajnje lijeve političke skupine koja se u međuvremenu raspala. On je 1997. godine osuđen zbog ubojstva milanskog policijskog službenika 1972. godine. Ostala šestorica uhićenih bili su pripadnici Crvenih brigada, skupine koja je bila aktivna u razdoblju što ga Talijani nazivaju "olovnim godinama" koje je kulminiralo otmicom i ubojstvom bivšeg talijanskog premijera Alda Mora 1978. godine.

Prema dokumentima i „poslovniku“ Crvenih brigada, glavni politički cilj skupine bio je stvoriti marksističku državu u Italiji. Metoda borbe bila je gerilski rat i oružani obračuni.

U Francuskoj su nedavno identificirani i uhićeni bivši pripadnici Crvenih brigada Marina Petrella, Roberta Cappelli i Sergio Tornaghi koji su osuđeni na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u ubojstvima i otmicama tijekom najžešćih aktivnosti te terorističke skupine. Među privedenima su pet muškaraca i dvije žene.

- Zastara europskih tjeralica za njihovo uhićenje, kao i za uhićenje Pietrostefanija, isticala je od prosinca ove godine do 2023. godine, tvrde u talijanskoj policiji.

Slučaj Marine Petrele pokazuje je ona osuđena za ubojstvo 1980. godine. Trebala je biti izručena Italiji još 2007., za vrijeme vlade tadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja koja je blokirala njezin transfer iz zdravstvenih razloga - što je izazvalo prosvjede u Italiji.

Ovih dana političari tvrde da su osuđenici konačno privedeni pravdi. Talijanska ministrica pravosuđa Marta Cartabia pozdravila je "povijesnu" akciju, dok je ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio rekao da su uhićenja dokazala da se "ne može bježati od svojih odgovornosti, od nanesene boli i nanesene štete". Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin rekao je za radio France Inter da je na francuskom sudu da odluči hoće li biti izručeni.

Prijetnja poretku

Naravno, čuju se i suprotstavljena mišljenja.

Irène Terrel, odvjetnica koja zastupa pet od sedam traženih, osudila je "neizrecivu izdaju s francuske strane".

- Ti ljudi žive pod francuskom zaštitom od 1980-ih; ovdje su započeli novi, svima poznati život, sa svojom djecom i unucima, rekla je Terrel.

Pomalo zaboravljene Crvene brigade bile su prije tridesetak godina, uz njemačku Frakciju Crvene Armije (RAF), najpoznatija teroristička skupina u zapadnoj Europi. Crvene brigade ili Brigate Rosse ekstremno bila je lijevo orijentirana oružana organizacija i gerilska skupina sa sjedištem u Italiji. Odgovorni su za brojne nasilne incidente, uključujući otmicu i ubojstvo bivšeg premijera Italije Alda Mora te niza policajaca, sudaca i drugih važnih osoba. Crvene brigade nastojale su stvoriti revolucionarnu državu oružanom borbom i ukloniti Italiju iz Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Osim napada na pojedince, činili su sabotaže i pljačkali banke pri čemu je, između 1974. i 1988. godine, ubijeno oko pedeset osoba. Bili su pod utjecajem latinoameričkih gerilskih pokreta poput Tupamarosa, a pozivali su se i na naslijeđe talijanskih partizana i antifašista. „Udžbenik“ su im predstavljale knjige o pokretu Tupamarosi što ih je objavio Giangiacomo Feltrinelli.        Crvene brigade razbijene su kada je talijanska policija uhitila nekoliko njihovih lidera koji su potom pomagali vlastima u otkrivanju i hvatanju preostalih članova.

Recentna uhićenja u Francuskoj stoga se tumače kao konačna pravda za brojne žrtve te terorističke organizacije, ali i kao jačanje europske borbe protiv terorizma i skupina koje danas prijete javnom poretku. Od vremena Crvenih brigada iznimno su ojačale desne ekstremne skupine, kao i islamski radikali koji su svakodnevna tema u Francuskoj i čiji česti napadi na policiju, ali i neistomišljenike kojima, poput stanovitog francuskog nastavnika povijesti, odrubljuju glavu zbog „uvreda“ na vjerskoj razini. Nova borba protiv terorizma ne može se, izgleda, voditi dok se osuđenici za terorizam od prije trideset ili četrdeset godina mirno šeću europskim gradovima.

Povezane vijesti

• Francuska: 42 mrtva u sudaru autobusa i kamiona
• Francuska: 1.200 pretresa i 165 uhićenih od uvođenja izvanrednog stanja
• Francuska: Zatvorene tri džamije nakon pariških napada