Iako prvog dana prosinca nije došlo do vojnog puča u Kijevu kojim bi se smijenila tamošnja vlada i predsjednik Vladimir Zelenski, odnosno do ulaska ruskih trupa u separatističke ukrajinske regije Donjeck i Lugansk, prilike u tom dijelu Europe vrlo su ozbiljne. Američke obavještajne službe, kako piše The New York Times, najavile su invaziju Rusije na Ukrajinu za početak 2022. godine, dok su se ministri vanjskih poslova članica NATO saveza na recentnom summitu u Rigi zaprijetili Moskvi novim ekonomskim sankcijama, ali ne i vojnim mjerama.

Posljednji incident za koji je Rusija optužila Ukrajinu – uhićenje tri špijuna Kijeva na ruskom teritoriju – mogao bi postati i casus belli novog rata. Povod bi mogla biti i obnovljena intencija Ukrajine da vrati vlast na Krimom, što Rusija smatra nasrtajem na svoj teritorijalni integritet.

Pitanje dana

Smatra se da bi Rusija željela proglasiti i priznati automiju istočne Ukrajine gdje vlast drže proruski separatisti, a potom možda i održati referendum o pripajanju Rusiji. Drugim riječima, ponoviti scenarij pripajanja Krima iz 2014. godine bez obzira na sankcije. Pitanje je kakve te sankcije mogu i biti – Moskva može u slučaju eskalacije sukoba prekinuti isporuku plina Europi, odnosno članicama NATO saveza – dok se vojne akcije NATO saveza koje bi dovele svijet na rub nuklearnog rata ipak ne očekuju.

Na summitu u Rigi Ukrajina je zatražila da NATO pripremi gospodarske sankcije protiv Rusije i pojača vojnu suradnju s Ukrajinom u strahu od gomilanja ruske vojske na granici. Pojedini svjetski mediji izvješćuju da je izbijanje sukoba pitanje dana. Washington je objavio upozorenje Rusiji da će platiti visoku cijenu za svaku novu vojnu agresiju na Ukrajinu.

"Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Rusiju", ponovio je i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin uzvratio je da će Rusija biti prisiljena djelovati ako NATO predvođen SAD-om u Ukrajini postavi projektile koji bi mogli pogoditi Moskvu za nekoliko minuta. Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski najavio je da postoji plan za svrgavanje njegove vlade, sugerirajući da je u zavjeru uvučen najbogatiji ukrajinski biznismen uvučen u plan. "Dobio sam informaciju da će se u našoj zemlji 1. prosinca dogoditi državni udar", rekao je ukrajinski predsjednik na konferenciji za novinare sumnjičeći poslovnog magnata Rinata Ahmetova da je "uvučen u rat protiv ukrajinske države". Ahmetov je odbacio predsjednikove tvrdnje, rekavši da je "ogorčen širenjem ove laži".

"Moj stav je bio i bit će nedvosmislen, neovisna, demokratska i cjelovita Ukrajina s Krimom i mojim rodnim Donbasom. Moji postupci to potvrđuju", dodao je Ahmetov. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Pskov odbacio je tvrdnje kako bi Rusija bila umiješana u državni udar u susjednoj zemlji.

Kriza od 2013.

Povijest nemira u istočnoj Ukrajini traje već godinama. Kriza u Ukrajini je započela prosvjedima u Kijevu u studenom 2013. kada se demonstriralo protiv odluke ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča da odbije sporazum o većoj ekonomskoj integraciji s Europskom unijom. Nakon eskalacije nasilja, predsjednik Janukovič pobjegao je iz zemlje u veljači 2014. godine.

U ožujku 2014. ruske trupe preuzele su kontrolu nad ukrajinskom regijom Krim, o čemu se kasnije proveli i referendum kojim su građani tražili pripajanje Rusiji. Predsjednik Vladimir Putin naveo je potrebu zaštite prava ruskih građana i onih koji govore ruski na Krimu i jugoistoku Ukrajine. Dva mjeseca kasnije proruski separatisti u regijama Donjeck i Lugansk – koje zajednički nazivaju i Donbas - na istoku Ukrajine održali su referendum za proglašenje neovisnosti od Ukrajine.

U borbama u istočnoj Ukrajini između separatističkih snaga koje podržava Rusija i ukrajinske vojske od travnja 2014. ubijeno je više od 10.300 ljudi te je ozlijeđeno gotovo 24 tisuće. U srpnju 2014. situacija u Ukrajini prerasla je u međunarodnu krizu zbog zrakoplova Malaysian Airlinesa koji je oboren iznad ukrajinskog zračnog prostora pri čemu je poginulo svih 298 putnika. Zrakoplov oboren ruskom raketom zemlja-zrak.

Od veljače 2015. Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina pokušavaju posredovati u prekidu nasilja kroz sporazume iz Minska. Sporazum uključuje odredbe za prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja i punu kontrolu ukrajinske vlade u cijeloj zoni sukoba. Međutim, napori da se postigne diplomatska nagodba i zadovoljavajuće rješenje nisu izrodili uspjeh.

U travnju 2016. NATO je najavio da će savez rasporediti četiri bojne u istočnu Europu, rotirajući trupe kroz Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku kako bi odvratio moguću buduću rusku agresiju drugdje u Europi, osobito na Baltiku. Ovim su se postrojbama pridružile dvije tenkovske brigade američke vojske raspoređene u Poljsku u rujnu 2017. kako bi dodatno pojačale prisutnost saveza za odvraćanje.

Uz konvencionalno oružje, analitičari ističu kako je Ukrajina bila meta brojnih kibernetičkih napada od početka sukoba 2014. godine. U prosincu 2015. više od 225.000 ljudi izgubilo je struju diljem Ukrajine u kibernetičkom napadu, dok su u prosincu 2016. dijelovi Kijeva doživjeli su još jedan nestanak struje nakon napada na ukrajinsko komunalno poduzeće. U lipnju 2017. državni i poslovni računalni sustavi u Ukrajini pogođeni su kibernetičkim napadom NotPetya.

Kažnjavanje Rusije

Europska unija i SAD Rusiju su redovito ekonomski kažnjavale zbog podržavanja aneksije ukrajinskoj državnog teritorija te podržavanja proruskih separatista u regijima Donjeck i Lugansk. Pružile su im i pomoć u naoružanju. Bivši američki predsjednik Donalda Trumpa uveo je u siječnju 2018. nove sankcije za dvadeset i jednu osobu i devet tvrtki povezanih s sukobom u Ukrajini. U ožujku 2018. godine State Department odobrio je prodaju protutenkovskog oružja Ukrajini, dok je u srpnju iste godine Ministarstvo obrane SAD objavilo dodijelilo dodatnih dvjesta milijuna dolara obrambene pomoći Ukrajini. Ukupni iznos pomoći pružene od 2014. do danas iznosi milijardu dolara.

U listopadu 2018. Ukrajina se pridružila Sjedinjenim Državama i sedam drugih zemalja Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u nizu velikih zračnih vježbi u zapadnoj Ukrajini. Vježbe su uslijedile nakon što je Rusija u rujnu 2018. održala svoje godišnje vojne vježbe, najveće od pada Sovjetskog Saveza.

Prema pisanju svjetskih medija, Washington vjeruje da bi Moskva mogla razmatrati invaziju na Ukrajinu početkom sljedeće godine. Razlozi za to su očito gomilanja trupa u blizini Ukrajine koje traje još od ovog listopada. Prije toga, u rujnu 2021. došlo je do razmjene vatre između ukrajinske armije i separatista u oblasti grada Donjecka. Ranjeno je šest ukrajinskih vojnika i dva civila s druge strane linije bojišnice.

Povezane vijesti

• VIŠE EUROPSKIH MINISTARA ODBACUJE TRUMPOV ZAHTJEV o povratku boraca IS-a u Europu
• EU VS. TRUMP: Čelnici Europske unije oštro odgovorili na zabranu putovanja iz Europe u Ameriku
• BOŽO KOVAČEVIĆ, bivši ministar vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Moskvi: Ratni sukob u Ukrajini bio bi katastrofa i za tu zemlju i za Rusiju, ali i za Zapad