(Reuters)
KINA razmatra mogućnost priključenja mirovnoj misiji u Ukrajini, a Europskoj uniji postavila je pitanje podržavaju li europski partneri takvu inicijativu, objavio je njemački list Welt pozivajući se na diplomatske izvore u Bruxellesu.
Prema tim izvorima, kinesko sudjelovanje u mirovnim snagama moglo bi potaknuti Rusiju da promijeni svoj negativan stav prema mirovnim misijama na ukrajinskom teritoriju. No takav bi potez, ističu diplomati, bio "delikatan" i zahtijeva krajnje oprezan pristup, prenosi Index.hr.
Ideja o slanju međunarodnih mirovnih snaga ponovno je došla u fokus uoči summita koji će se održati u Parizu sljedeći tjedan.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da je cilj summita usuglasiti konkretne korake za kratkoročnu potporu Ukrajini, kao i razmotriti mogućnost raspoređivanja mirovnih snaga u slučaju postizanja primirja.
Sudjelovanje na summitu potvrdio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji će s partnerima raspravljati o daljnjoj međunarodnoj potpori Ukrajini.
I dok Velika Britanija podržava ideju mirovne misije, prijedlog i dalje izaziva burne rasprave – osobito jer Rusija kategorički odbacuje svaku mogućnost dolaska mirovnih snaga na ukrajinski teritorij.
Amerika je najavila nove pregovore s Rusijom i Ukrajinom o mogućem primirju iako je Macron izjavio da rusko odbijanje da ozbiljno razmotri prekid vatre pokazuje njezin manjak stvarne volje za mirno rješenje.
Od početka ruske invazije u veljači 2022. Kina rat u Ukrajini naziva "krizom" te je u više navrata isticala potrebu za mirnim rješenjem.
U veljači 2023. Peking je predstavio vlastiti "mirovni plan", koji je uključivao poziv na nastavak pregovora i kritiku zapadnih sankcija.
U jesen 2024. doznalo se da su Kina i Brazil razvili zajednički plan za mir, no on nije sadržavao ključne odredbe iz Povelje Ujedinjenih naroda.
Kina je također izrazila spremnost da sudjeluje u poslijeratnoj obnovi Ukrajine. Glasnogovornik Kineske agencije za međunarodnu razvojnu suradnju Li Ming poručio je da će kineska pomoć biti usklađena sa željama strana u sukobu.
Koalicija voljnih predstavlja neformalno udruženje država koje su odlučile djelovati samostalno, izvan tradicionalnih okvira poput NATO-a ili Europske unije, kako bi pružile podršku Ukrajini u trenutnoj geopolitičkoj krizi.
Inicijativa, potekla iz ureda britanskog premijera Keira Starmera, okupila je oko 20 zemalja, većinom iz Europe i Commonwealtha, koje su spremne pružiti različite oblike pomoći - od vojne i sigurnosne do financijske potpore.
Ova koalicija odražava promjenu u europskom sigurnosnom razmišljanju, gdje države prepoznaju potrebu za djelovanjem neovisno o tradicionalnim savezima.