HRVATSKO PREDSJEDANJE
Nezadovoljne članice zbog nesnalaženja vodstva u korona krizi propituju ostanak u Uniji EUROPI TREBA DVA BILIJUNA EURA ZA OPORAVAK NAKON PRVOG VALA EPIDEMIJE
(EPA)
Europska komisija priprema paket mjera za oporavak koji ima dva bitna dijela, višegodišnji proračun i instrumente za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištu kapitala. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je obećala da će zemljama koje su posebno bile pogođene Komisija osigurati bespovratna sredstva i povoljne kredite. U Hrvatskoj je ta vijest primljena s odobravanjem, jer će navodno i naša zemlja, bez obzira što nije dio euro prostora, biti među onima koje mogu očekivati pomoć
Hrvatsko predsjedanje Europskom unijom, prvo od kako smo ušli u članstvo, prolazi potpuno drukčije od plana, ne samo kada je riječ o organizaciji vezanoj za posljedice korona krize, već i temama koje su se našle na dnevnom redu. Jesmo li se snašli ili nismo, to će tek procijeniti oni koji vode europsku obitelj, ali je sigurno da ni njemačko predsjedništvo koje počinje 1. srpnja neće biti fokusirano isključivo na teme koje su bile predviđene. Sve će se ponovo vrtjeti oko krize koja je pogodila Europu i svijet, ali i mogućeg drugog vala epidemije koji bi mogao stvoriti dodatne komplikacije.
Veće od pitanja je li hrvatsko predsjedanje bilo uspješno jest je li novo vodstvo EU na visini zadatka i izazova koje je donijela epidemija. Odgovor na to pitanje možda je i lakše dati. Ne, sadašnje vodstvo, od nove šefice Europske komisije do predsjednika Vijeća nije pokazalo dovoljno snage suočiti se s neviđenom krizom. Dosadašnji posao koji je obavio vrh EU je skup mnogih obećanja, uz puno političkih fraza, a činjenica je da su mnoge članice krajnje razočarane. Prije svega se to odnosi na Italiju, gdje je sve više zahtjeva da se preispita daljnje članstvo, ali slični tonovi razočaranja mogu se čuti svugdje. Dok neke članice, poput Mađarske, vuku poteze koji nemaju nikakve veze s standardima koji bi trebali vrijediti u demokratskoj Europi kojoj je poštivanje ljudskih prava u prvom planu.
Europska komisija priprema paket mjera za oporavak koji ima dva bitna dijela, višegodišnji proračun i instrumente za oporavak koji će se financirati zaduživanjem na tržištu kapitala. Procjena je da Europi treba dva bilijuna eura kako bi se prebrodila kriza nakon prvog vala epidemije, što su konstatirali zastupnici Europskog parlamenta. Usvojena je rezolucija o reviziji proračuna nakon 2020. godine i to s velikom većinom od 505 glasova 'za', dok je 119 bilo protiv. Time je i Europski parlament, koji je za mnoge samo pričaonica, želio pokazati da aktivno sudjeluje u procesima sanacija krize, a David Sassoli je pri tome lansirao stare fraze kako se samo zajedništvom može ići dalje. Uz sve ono što čujemo u sličnim situacijama, od potrebe očuvanja radnih mjesta do jedinstva Europe. Zastupnici se tako zalažu da se te silne pare, dva bilijuna eura namaknu izdavanjem dugoročnih obveznica za oporavak.
Ostaje i rezervni plan proračuna EU, što je na duši Europskoj komisiji. I da nije bilo krize jako teško bi se došlo do usuglašavanja oko dugoročnog financijskog plana, posebno nakon izlaska Velike Britanije iz članstva. Svatko je i do sada vukao na svoju stranu, 'male' zemlje su bile nezadovoljne. I da se nije dogodila epidemija Andrej Plenković bi sigurno najveći dio vremena za hrvatskog predsjedanja proveo u dogovaranju s malima i velikima o budućem modelu financiranja EU.
Višegodišnji financijski okvir je na snazi do zadnjeg dana ove godine, a od 1. siječnja sljedeće sve je neizvjesno. Hrvatska ovih pet mjeseci nije učinila nikakav pomak da se dođe do kompromisa, a naravno ostaje nada da će Njemačka, kao vodeća zemlja članica ipak biti efikasnija. Ako se ipak ne dođe do sporazuma sve će zemlje nastaviti financirati funkcioniranje EU-a kao do sada, dajući 1,5 posto BND-a, ali je pitanje bi li taj iznos bio dovoljan u posve novim okolnostima nakon epidemije korona virusa i poharanog europskog gospodarstva.
U pitanju je i jedan od osnovnih pravaca nove politike Europske komisije koji je iznijela predsjednica Ursula von der Leyen, a okrenut je 'zelenoj politici'. To puno košta, nema sumnje, ali mnogi su sada više fokusirani kako spasiti vlastite ekonomije. Pogotovo u situaciji kada se s takvom krizom nikada do sada nismo suočili, pa čak ni u godinama obnove nakon Drugog svjetskog rata. Dramatičnost situacije povećava se sa činjenicom da je i moć Europske unije sve slabija, a ako se ne pokaže efikasnom u ovim vremenima, budućnost europske obitelji ozbiljno dolazi u pitanje. Tako i teme ekologije i borbe protiv klimatskih promjena sada sigurno za noge nisu prvorazredno važne, bez obzira što o tome mislila Von der Leyen.
Predsjednica je obećala da će zemljama koje su posebno bile pogođene Komisija osigurati bespovratna sredstva i povoljne kredite. U Hrvatskoj je ta vijest primljena s odobravanjem, jer će navodno i naša zemlja, bez obzira što nije dio euro prostora, biti među onima koje mogu očekivati pomoć. Ali, o tom ambicioznom planu, kako ga je nazvala i sama predsjednica Komisije, još uvijek se samo priča, dok svaka zemlja pokušava izbjeći katastrofu i pokrenuti život.
Gotovo preko noći ukinute su restriktivne mjere, ljudi se vraćaju na posao, grčevito se nastoji osigurati uvijete i za turizam. Sama EU kaska sa prijedlozima i zaključcima, a sve se više vidi da Bruxelles malo tko i sluša. Slovenija je doslovno preko noći odlučila otvoriti granice, a sada slijede i Austrija, Njemačka i brojne druge zemlje.
”Oporavit ćemo se, ali oporavak će potrajati”, kaže Ursula von der Leyen, najavljujući da će se svi morati mijenjati, prilagoditi novim uvjetima, jer drugi val nije isključen. To znači da će se do jeseni mnogi morati okrenuti novom sustavu rada, gdje će brojni zaposleni i dalje sjediti u svojim kućama. Kako bi EU mogla pratiti sve što slijedi, tako je šefica Komisije najavila da će se EK zaduživati na tržištima kapitala, uz jamstva država članica. Kako će se dijeliti sredstva još nije do kraja poznato, ali EU predviđa da su već sada najviše stradala gospodarstva Italije, Španjolske, Grčke i Hrvatske. Koliko će to značiti i kod raspodjele novca, tek treba vidjeti jer je ipak sve još uvijek na dugom štapu.
Predviđene su i brojne promjene u novom prijedlogu Višegodišnjeg financijskog okvira, prije svega oko dodatnih iznosa za koheziju. Ta bi se sredstva dijelila onima koji su najviše pogođeni krizom, pa bi Hrvatska opet mogla biti 'u prvom redu'. Ukratko, ako se i nađu sredstva, buduće generacije Europljana sve će to morati platiti, a pitanje je i što to znači za ujedinjenu Europu u godinama koje dolaze. Gospođa von der Leyen tako poručuje da uz sve muke koje su snašle građane Europe treba razmišljati i o zelenom planu, jer generacijama koje dolaze moramo ostaviti čist planet. Klimatski neutralna, digitalizirana i otporna Europa ostaju cilj.
Programi EU trebali bi poslužiti kao model kako nastaviti s financiranjem, uz kontrolu Europskog parlamenta. Novac će se trošiti kroz stupove i prioritete, time da će većina ići na nove investicije i reforme u zemljama članicama. Spominje se tako i Europski semestar, godišnji ciklus koordinacije gospodarske i proračunske politike u EU u kojem se usmjeravaju zemlje EU prije nego donesu političke odluke na nacionalnoj razini. To bi bio taj najvažniji, prvi stup, dok je drugi namijenjen pokretanju gospodarstva i privatnih ulaganja u najvažnijim sektorima, poput 5G mreže, umjetne inteligencije, obnovljivih izvora energije. Sve bi se to radilo u sklopu programa InvestEU i nastavka Europskog fonda za strateška ulaganja koji je pokrenut za vrijeme prošle Komisije. U trećem stupu bili bi projekti koji su značajni nakon ove krize sa epidemijom virusa, među kojima je i stvaranje namjenskog zdravstvenog fonda, a velika će se pažnja posvetiti i vladavini prava.
"Naši će znanstvenici i istraživači prije ili kasnije pronaći cjepivo protiv koronavirusa. No, ne postoji cjepivo protiv klimatskih promjena. Zbog toga Europa sada mora uložiti u čistu budućnost. Naša ulaganja u gospodarski oporavak imaju svoju cijenu. To je rastući dug", tvrdi Ursula von der Leyen. Na papiru, dobro zvuči. Praksa je međutim nešto posve drugo.
Stari model treba biti zamijenjen novim, u trenutku kada je europski stroj bitno zaustavljen, a entuzijazam za ujedinjenu Europu pada. U takvim okolnostima treba uvjeriti građane da se moraju zadužiti za generacije koje dolaze, a neki će otplaćivati mnogo, a dobiti malo. Bit će to jako teško.
Od Švedske do Nizozemske postoji bunt prema fondu za oporavak. Sve je manje sloge, a iza kulisa se vodi grčevita bitka za raspodjelu sredstava kojih i dalje nema na vidiku. Hrvatsko predsjedanje u toj nemilosrdnoj bitci nije se posebno snašlo, ali malo tko je i očekivao da će naše vođenje Vijeća EU biti sposobno dovesti do bitnih kompromisa. Sada je na redu gospođa Merkel i sljedećih šest mjeseci od 1. srpnja bit će i presudni za Europsku uniju. Ako se ne progura ništa od svega što se sada spominje sigurno je samo da slijedi kaos i neizvjesnost.
Ako njemačko predsjedanje ipak učini pomake, EU će imati perspektivu nastaviti i u godinama koje donose nove izazove, a vjerojatnije i još dublju ekonomsku krizu. Što čeka Hrvatsku teško je reći. Ionako su naši lideri više zaokupljeni Bleiburgom, Jasenovcem, ustašama i partizanima, a što slijedi nakon što prođe ljeto i izbori, nitko ne zna. Da će biti briljantno, neće. Hoće li biti bar podnošljivo, vidjet ćemo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
