Nagli skok cijene goriva početkom godine pokrenuo je prosvjede u udaljenom gradu na zapadu zemlje. Nezadovoljstvo se uskoro razlilo po cijeloj zemlji, a deseci tisuća ljudi koji su od tada izašli na ulice zahtjeve su s ekonomskih proširili na odlazak cijelog režima. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev u početku je pokušao zadovoljiti gomilu smjenom vlade, ali ubrzo je promijenio retoriku označivši demonstrante kao teroriste. Zatim se obratio vojnom savezu pod vodstvom Rusije, Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), za pomoć u gušenju ustanka. CSTO je pristao poslati neodređeni broj mirovnih snaga od kojih je ruska prethodnica već stigla u Kazahstan, piše tportal.

Zbog čega su ljudi bijesni?

Od pet srednjoazijskih republika koje su stekle neovisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, Kazahstan je daleko najveći i najbogatiji. Veličine je zapadne Europe i leži na velikim zalihama nafte, prirodnog plina, urana i plemenitih metala. Zemlja je najveći svjetski proizvođač urana, kemijskog elementa od kojega se proizvode atomske bombe. Čak 12 posto ukupnih svjetskih zaliha nalazi se u Kazahstanu. Prirodna bogatstva su Kazahstanu pomogla u formiranju solidne srednje klase, kao i znatne skupine ultrabogatih tajkuna, ali s financijskim teškoćama se bori veći dio društva. Prosječna nacionalna mjesečna plaća je nešto manja od 600 dolara, a korupcija je naširoko rasprostranjena.

Prosvjed koji je pokrenuo posljednju krizu krenuo je iz zapadnog, naftnom bogatog, grada Zhanaozena. Ogorčenost se već dugo razvija u tom području zbog osjećaja da energetska bogatstva regije nisu pošteno rasprostranjena među lokalnim stanovništvom, piše AP. Policija je 2011. u gradu ubila najmanje 15 ljudi koji su prosvjedovali u znak podrške radnicima otpuštenim nakon štrajka u naftoj kompaniji. Kada su se cijene ukapljenog plina koje većina ljudi u tom području koristi za pogon automobila udvostručile tijekom noći u subotu, strpljenja je nestalo. Stanovnici obližnjih gradova brzo su se pridružili i za nekoliko dana prosvjedi su se proširili na ostatak zemlje, piše tportal.

Tko predvodi prosvjede?

Represija nad svim kritičarima vladajućeg režima u Kazahstanu je uobičajena stvar. Sve osobe koje su se pokušale suprotstaviti vlasti ili su suzbijene, marginalizirane ili kooptirane. Dakle, iako su ove demonstracije bile neobično velike - neke su okupile više od 10.000 ljudi, veliki broj za Kazahstan - nije se pojavio nijedan vođa prosvjednog pokreta. Među prosvjednicima u najvećem gradu Almatiju kao donekle organizirana skupina isticali se se tek pripadnici liberalne mladeži okupljene u pokret Oyan Kazahstan (Probudi se Kazahstane).

Od stjecanja nezavisnosti nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. moć u Kazahstanu je gotovo svo vrijeme bila u rukama Nursultana Nazarbajeva. To se promijenilo 2019. kada se Nazarbajev, koji sada ima 81 godinu, povukao i za nasljednika postavio svog dugogodišnjeg saveznika Tokajeva. U svojstvu čelnika sigurnosnog vijeća koje nadzire vojsku i sigurnosne službe, Nazarbajev je zadržao značajnu vlast nad zemljom. Čak je i ime glavnog grada Astane promijenjeno njemu u čast i grad se danas zove Nur-Sultan. Tokajev je u srijedu objavio da preuzima dužnost predsjednika Vijeća sigurnosti smijenivši Nazarbajeva. Još uvijek nije jasno je li Nazarbajev bio suglasan s tom smjenom. Nazarbajev se od početka pobune nije pojavio u javnosti.

Velik dio bijesa prikazanog na ulicama posljednjih dana nije bio usmjeren na Tokajeva, već na Nazarbajeva, koji se još uvijek smatra glavnim vladarom zemlje. Slogan “Shal ket!” (“Starče odlazi”) glavna je poruka prosvjeda i usmjerena je upravo protiv Nazarbajeva. Ako je Nazarbajev smijenjen bez svoje volje, može se očekivati i rasplamsavanje borbe za vlast unutar političke oligarhije jer kadrova koji će poduprijeti čovjeka koji 30 godina suvereno vlada Kahazstanom sigurno ne nedostaje.

Kakva je reakcija vlasti?

U četvrtak su deseci prosvjednika ubijeni u napadima na vladine zgrade. Ubijeno je i najmanje desetak policajaca, među kojima i jedan kojem je odrubljena glava. U petak je kazahstanski predsjednik objavio da je izdao naredbu za pucanje bez upozorenja kako bi odgovorio na nerede "razbojnika i terorista" i poručio da će oni koji se ne predaju biti "uništeni". Tijekom noći bilo je pokušaja napada na zgrade u Almatyju i 'deseci napadača su likvidirani', rekla je glasnogovornica policije Saltanat Azirbek. Pokušaji napada na vladine zgrade uslijedili su prosvjedi u gradu u srijedu prerasli u nasilje, između ostalog zapaljena je zgrade gradske uprave u Almatyju, piše tportal.

Prvobitna reakcija bila je u skladu s uobičajenom politikom kojom se država odnosi prema nezadovoljstvu javnosti. Policija i Nacionalna garda bili su raspoređeni u velikom broju po ulicama. Međutim, gomilu koja je u srijedu rano ujutro krenula do Gradske vijećnice u glavnom trgovačkom gradu Almatiju dočekale su jake postrojbe interventne policije i oklopnih transportera. Iako se okupljanja inače s lakoćom raspršuju, broj ljudi na ulici ovaj je put bio prevelik. Izvještaji s lica mjesta govore da je u Almatiju većinom prosvjedovalo stanovništvo iz prigradskih dijelova.