Američki predsjednik Joe Biden i njegova supruga Jill nakon slijetanja u Britaniju (EPA)
Raskošna vila La Grange na Ženevskom jezeru bit će 16. lipnja mjesto susreta američkog predsjednika Joe Bidena i ruskog Vladimira Putina. Već sada je švicarska policija zatvorila sve prilaze staroj vili koja je okružena parkovima, fontanama i šumom. Prije nego što je službeno objavljeno mjesto gdje će se sastati dvojica predsjednika, sigurnosne službe SAD-a i Rusije pomno su pretražile vilu i okolicu i zaključile da je sve u redu i da je to idealno mjesto za samit.
Biden je krenuo na svoju prvu europsku turneju i bit će prvo u Velikoj Britaniji na sastanku G-7, a predviđen je i susret s kraljicom. Poslije Londona Biden putuje u Bruxelles gdje će sudjelovati na samitu članica NATO-a te onom Europske unije i SAD-a. Bit će to izuzetno važan skup, koji bi trebao vratiti povjerenje europskih partnera nakon što je bivši predsjednik Donald Trump zaoštrio euroatlanske odnose. Na sastanku u Bruxellesu razgovarat će se i o vrućoj temi odnosa Europe i Amerike s Rusijom, koji su trenutno krajnje zaoštreni i hladni. Tako će Biden doputovati u Švicarsku sa saznanjima kako dišu Europljani u odnosu na Moskvu, pa će na neki način pregovarati s Putinom i u ime europskih saveznika.
Novi val
Zanimljiva vijest došla je iz Moskve gotovo u istom trenutku kada je Biden ušao u predsjednički avion za let preko Atlantika. Naime, nešto prije toga ruski je sud proglasio politički pokret Alekseja Navalnog ekstremističkim, što je zapravo poruka Bidenu da "slučaj Navalni" neće biti na dnevnom redu u Švicarskoj. To se sada, bar po mišljenju Moskve, tretira kao ruska unutarnja stvar koja nije za raspravu. Jasno je da je ta odluka donesena u suglasnosti s Putinom, a samom Navalnom i njegovim ljudima se situacija dodatno komplicira. To bi u budućnosti značilo da će biti procesuirani i svi oni koji bi na neki način podržavali ovaj politički projekt, a sada je donekle i Bidenu sužen manevarski prostor da u četiri oka s Putinom traži da se ne nastavi progon Navalnog.
"Pogledi na naš sustav mogu se razlikovati, ali nemojte biti sigurni da ste uvijek vi u pravu", rekao je Putin šefovima novinskih kuća i agencija s kojima je razgovarao prije nekoliko dana.
Potpuno je jasno da se na relaciji Washingtona i Moskve događaju razne promjene koje mogu odrediti odnose dviju velesila u budućnosti. Dok je Biden nakon neozbiljnog Trumpa vratio američku vanjsku politiku u normalu, Putin je stisnuo sve one koji predstavljaju na neki način ugrozu za njegov autoritarni sustav. Političkog pluralizma u Rusiji je sve manje, a Amerika doživljava novi val s Bidenovom politikom građenja odnosa sa saveznicima. Sve to vrijeme, od siječnja, Navalni sjedi u zatvoru, šikaniran i mučen, a proganjaju se njegovi suradnici. Oni tvrde da je ruska država krenula u obračun sa svim neovisnim organizacijama, što je u konačnici blizu istine.
Uoči samita Putin i njegovi tvrde da Amerika ionako nema nikakvog prava miješati se u unutarnje stvari u Rusiji, upirući prst u nedavne događaje u Washingtonu kada je grupa huligana upala u Kapitol, a sada ih se masovno procesuira. Snimke iz Washingtona tada su obišle svijet i svakako osramotile Ameriku, ali Biden je zemlju vrlo brzo stabilizirao i dokazao da je vrsni političar koji će zemlji vratiti ugled.
Onda su na red došle druge teme, od Ukrajine do Bjelorusije, što je još više zaoštrilo odnose velesila. Putin, koji je na vlasti od 1999., u samoj Rusiji malo popušta opoziciji, a onda krene u represiju, a tako se odnosi i prema zemljama koje su na neki način pod njegovim utjecajem, poput Bjelorusije. Ali mnogo je drastičniji prema opoziciji čim osjeti da jača i naglašava Putinovu autokratsku narav. Navalni nema ni mogućnost osnovati političku stranku, a kako se cijeli slučaj vuče sve je manje i onih koji bi krenuli u otvoreni rat s Putinom dok im prijeti progon i zatvor.
Biden s druge strane dolazi u Europu najavljujući nove trendove u američkoj politici, između ostalog i plan da Amerika da 500 milijuna doza cjepiva za covid-19 drugim zemljama. Time se Amerika na velika vrata vraća i na svjetsku scenu, a zapaljiva Trumpova retorika nestaje s političke scene. Uostalom, dobri vjetrovi zapuhali su i na relaciji Washingtona i Pekinga, jer je Biden shvatio da se samo suradnjom mogu unaprijediti odnosi.
Biološke prijetnje
Tako Biden odlazak u Europu najavljuje kao ključni pomak za američku vanjsku politiku, rekavši da niti jedna zemlja ne može opstati sama na globalnoj karti svijeta. "Ali Putinu ću reći ono što želim da on zna", kaže Biden. Pogotovo kada je riječ o Ukrajini i zveckanju oružja na Krimu.
"Vjerujem da smo na prekretnici u svjetskoj povijesti", tvrdi Joe Biden, objašnjavajući to bitkom između demokracije i autokracije. Kako američka administracija Putina smatra vođom autokratskih režima, nije teško za pretpostaviti da će ta tema visjeti nad glavama vođa kada se nađu na idiličnom mjestu u Švicarskoj, uz cvrkute ptica iz šume u neposrednoj blizini vile. "Moramo diskreditirati one koji smatraju da je vrijeme demokracije prošlo", kaže Biden, ciljajući naravno na Putina.
Prvo putovanje američkog predsjednika izvan SAD-a bit će i prilika da se obnovi povjerenje u NATO. Sam Biden je uoči puta napisao da je kao potpredsjednik Amerike i predsjednik odbora za vanjske odnose proputovao više od sto zemalja svijeta, a sada ide u misiju kojom želi poručiti da se Amerika vratila kao predvodnik svjetske demokracije. A ta misija ne može biti uspješna ako se ne uključe i drugi američki partneri i saveznici. "Naši savezi nisu izgrađeni prisilom niti su održavani prijetnjama. Oni se temelje na demokratskim idealima i zajedničkoj viziji budućnosti i tamo gdje je svaki glas važan", ističe Biden.
Svijet se promijenio i očito će se još mijenjati. Nisu to više odnosi kakvi su bili prije desetak godina, pa čak ni prije tri, četiri. Sve je danas drukčije, pandemija i dalje prijeti, ekonomska kriza samo što nije pokucala na vrata mnogih zemalja koje su bile žrtve korone. Biden kaže da ni nakon kraja epidemije covid-19 nismo sigurni, jer smo ugroženi od bioloških prijetnji kojih će biti još. Veliki su izazovi i s klimom, pa je Biden ispričao dogodovštinu kad je s predsjednikom Barackom Obamom ušao u Bijelu kuću. "Tada smo pitali vojne zapovjednike koja je najveća prijetnja Americi i začudili smo se odgovoru. Rekli su, jedinstveni svi u stavu, da je najveća prijetnja globalno zatopljenje. Moglo bi doći do katastrofe, ogromnih migracija, borbe za kopno. Zato s G-7 planiramo pokrenuti ambiciozne napore da se to ne dogodi", kaže Biden.
On ne želi ni sukob s Rusijom, usprkos razmimoilaženjima s Putinom. "Želimo stabilnu, predvidljivu vezu."
I dok Biden s puno entuzijazma dolazi u Europi, europski partneri nisu previše optimistični. Osjećaju se još posljedice Trumpove politike, a mnogi izražavaju i sumnju je li ovaj predsjednikov zaokret nešto dugoročno, jer Biden ima 78 godina i svima je jasno da politički ne može dugo ostati u sedlu. Vijesti koje dolaze iz Amerike pokazuju da se unutarnja scena još nije smirila, da je ogromni jaz između demokrata i republikanaca i da se stari sukobi mogu vrlo lako vratiti. Država Republikanske stranke, kako to slikovito neki nazivaju, još uvijek plaši europske vođe. Mnogi već gledaju prema 2024. godini i izboru predsjednika nakon Bidena, a tu su svi scenariji mogući. Pa i onaj da se, ako ne već Trump, vrati netko sličan njemu i poništi sve ono što sada Biden pokušava vratiti na mjesto.
Teški izazovi
Ali europski čelnici ipak primaju Bidena s mnogo više poštovanja nego što su imali prema bivšem predsjedniku, kojeg je prezirala i Angela Merkel. I nad njima lebde teški izazovi, od agresivne Rusije, sve moćnije Kine, problema s cjepivom, trgovinskih sporova, ali tu je i saznanje da se sve to ne može riješiti bez jake ruke iz Washingtona.
Vratili smo se i to je najvažnije, poruka je američkih analitičara upućena onog trenutka kada je Biden, po prvi put kao predsjednik Amerike, zakoračio u Europu. I točno, Amerikanci su se vratili na velika vrata i sada Joe Biden samo treba ustrajati na novoj politici koja daje nadu da će i svijet u godinama koje dolaze biti bolji i perspektivniji.