Kremlj
Odnosi Washingtona i Moskve sve su zaoštreniji. Za razliku od prethodne američke administracije Donalda Trumpa, aktualni predsjednik Joseph Biden ne oklijeva kad se radi o karakterizaciji ruskih dužnosnika, poput samog predsjednika Vladimira Putina, časteći ih oštrim epitetima, pa i nazivajući ih „ubojicama“, a još je manje neodlučan kad je riječ o uvođenju novih sankcija Rusiji zbog navodnih grijeha što ih je počinila ruska strana. Najnoviji razvoj događaja pokazuje da će Bidenova administracija do kraja tjedna najaviti niz dugo očekivanih mjera protiv Rusije, uključujući dalekosežne financijske sankcije zbog hakiranja vlade i privatnih mreža te niza drugih aktivnosti. Sankcije će biti, kako poručuju savjetnici predsjednika Bidena, do sada "viđeni i neviđeni" koraci kao odgovor na hakersku akciju poznatu kao SolarWinds, ali i na procjenu Centralne obavještajne agencije (CIA-e) da je Rusija ponudila pomoć militantima u Afganistanu pri smrtnonosnim napadima na američke snage. Na popisu grijeha nalazi se i dugogodišnji napor Rusije da se miješa u izbore u Sjedinjenim Državama, uključujući navodno miješanje u predsjedničke izbore 2020. godine.
Mjere protiv Rusije usmjerene su na više od trideset ruskih objekata i uključuju protjerivanje najmanje deset osoba iz SAD-a među kojima će navodno biti i diplomati. Osim toga, očekuje se da će administracija predsjednika Bidena od lipnja izdati izvršnu naredbu zabranjujući američkim financijskim institucijama kupnju obveznica denominiranih u rubljima, rekli su dobro upućeni izvori CBS Newsu, a prenosi BBC. Istodobno, u razgovoru s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije nekoliko dana, Joe Biden rekao je da će SAD "djelovati čvrsto" u obrani svojih nacionalnih interesa te je predložio sastanak "u trećoj zemlji" gdje bi odredili moguća područja suradnje dvije supersile.
Posebno je zanimljivo što ruskoj strani sada dolazi „na naplatu“ akcija SolarWinds koju su tijekom 2020. godine istraživači kibernetičke sigurnosti identificirali kao hakiranje softvera i upad koji je cyber kriminalcima omogućio pristup u osamnaest tisuća državnih i privatnih računalnih mreža. Obavještajni dužnosnici vjeruju da iza napada stoji Rusija. Hakeri su dobili pristup digitalnim datotekama nekoliko američkih vladinih agencija, uključujući Ministarstvo financija i pravosuđa te drugih državnih institucija.
Predsjednik Microsofta Brad Smith rekao je u veljači da je hakiranje SolarWindsa "najveći i najsofisticiraniji napad koji je svijet ikad vidio". U izvješću od prošlog mjeseca američke obavještajne agencije zaključile su da je ruski predsjednik vjerojatno usmjeravao napore na mreži da bi pomogao Donaldu Trumpu da osvoji drugi mandat američkog predsjednika. Bijeloj kući smetaju i najnovije vojne igre i grupiranje ruskih snaga na granici s Ukrajinom, što izaziva automatski odgovor Kremlja.
- Neprijateljstvo i nepredvidivost američkih postupaka prisiljavaju nas općenito da budemo spremni na najgore scenarije, rekao je novinarima prošlog tjedna glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov koji je napomenuo da očekuju nove sankcije.
U američkim medijima pitaju se hoće li sankcije koje se ovih dana uvode Rusiji biti dovoljne da bi odvratile Kremlj od neprijateljskog ponašanja. Kako piše The New York Times, potezi će uključivati protjerivanje ograničenog broja diplomata, slično kao što je to učinila Obamina administracija kao odgovor na napore Rusije da utječe na izbore prije pet godina, ali je nejasno hoće li se ovaj niz akcija pokazati dovoljnim da odvrati Rusiju od daljnjeg hakiranja, utjecaja na operacije ili napora da prijeti europskim zemljama.
Dužnosnici američke administracije tvrde da će sankcije biti efikasne jer će Moskvi nametnuti „stvarne troškove“.
- To neće biti samo sankcije, rekao je u veljači Jake Sullivan, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Naglasio je da će sadržavati "kombinaciju viđenih i neviđenih alata". Neki se odnose na ograničenja državnog duga koji utječe na sposobnost države da proda obveznice denominirane u dolarima, pri čemu zajmodavci strahuju da će biti odsječeni s američkih financijskih tržišta. Sjedinjene Države su, između ostalih, koristile slične tehnike protiv Irana.
Cijene ruskih obveznica oscilirale su posljednjih tjedana očekujući moguće sankcije. Rusija nema veliki dug što je čini potencijalno manje osjetljivom na spomenutu taktiku, dok porast cijena nafte koristi gospodarstvu te zemlje. Ipak, dublje sankcije znače ruskom financijskom sektoru eskalaciju troškova – a Sjedinjene Države spremne su ih nametnuti Moskvi.
Američka administracija zabrinuta je mogu li ruski hakeri uzvratiti na sankcije upotrebom "stražnjih vrata" ugrađenih u američke računalne sustave. Dužnosnici su priznali da ne znaju je li hakiranje SolarWindsa - u kojem su ruski hakeri dobili pristup softveru za upravljanje mrežom koji koriste tisuće vladinih tijela i privatnih tvrtki - otvorilo rute za kontranapad.
Opsežno hakiranje ruske obavještajne agencije SVR koja se bavi operacijama u inozemstvu u prosincu je otkrila privatna tvrtka FireEye. Hakiranje je trajalo mjesecima, prodirući u devet saveznih agencija, kradući e-mailove visokih dužnosnika i druge informacije. Rusko hakiranje iskoristilo je ranjivost u često korištenom softveru. Korumpirajući taj softver, ruski agenti stvorili su ranjivosti na tisućama računala širom svijeta.
Poznato je da je administracija predsjednika Bidena već provela jedan krug sankcija protiv Rusije zbog trovanja oporbenog čelnika Alekseja A. Navaljnog. Te su sankcije bile slične nizu akcija koje su europske zemlje i Velika Britanija poduzele u listopadu i proširile u ožujku. Nove sankcije uvedene zbog miješanja u izbore i hakiranja trebale bi biti više jednostrane, odnosno poduzete od strane SAD.
Što se tiče odgovora na rusko uplitanje protiv američkih interesa u Afganistanu, on je trebao biti poduzet još u vrijeme prošle administracije. CIA je Trumpovoj administraciji pokazala obavještajnu procjenu da je Rusija tajno ponudila pomoć militantnim borcima kako bi potaknula nova ubojstva Amerikanaca u Afganistanu. Dok je Vijeće za nacionalnu sigurnost u Trumpovoj Bijeloj kući u početku predvodilo međuagencijske napore da bi se pronašle mogućnosti odgovora, prolazili su mjeseci, a Bijela kuća nije ništa odobrila - čak ni najblažu opciju, upućujući tek diplomatsko upozorenje. Kad su te informacije stigle do Kongresa SAD-a, uslijedio je međustranački rat, kandidat Biden je pokrenuo to pitanje te je kao novi predsjednik zapovjedio obavještajnoj zajednici da sastavi cjelovito izvješće o ruskim naporima protiv Amerikanaca.
To izviješće nije još objavljeno, ali je objelodanjeno ono o tome kako je Vladimir Putin odobrio opsežne akcije da bi naštetio kandidaturi Joea Bidena tijekom izbora 2020. godine, uključujući uspostavljanje tajnih operacija za utjecaj na ljude bliske predsjedniku Donaldu Trumpu. Izvještaj je otkrio i da Rusija nije pokušavala hakirati sustave glasanja ili mijenjati rezultat izbora, ali je radila na promjeni percepcije javnosti.