SAD
AMERIČKI PREDSJEDNIČKI IZBORI ULAZE U ZAVRŠNICU: Tko je Kamala Harris, kandidatkinja Demokratske stranke za potpredsjednicu SAD?
(EPA)
Biden je nominirao ženu, Afroamerikanku rođenu u SAD-u iz miješanog braka, senatoricu i prvu ženu iz redova manjina koja se natječe za mjesto potpredsjednice u Bijeloj kući. Nakon rasnih nemira širom Amerike i snažnog rasta pokreta Black lives matter – to nije neočekivano, ali nosi rizike. I veliko pitanje – može li katolik Biden u dovoljnoj mjeri privući protestantske bijele birače, „WASP-ovce“ te katoličke Hispanoamerikance, a njegova potpredsjednička kandidatkinja Afroamerikance, useljenike i sve druge koji smatraju da su im ugrožena manjinska prava?
Američka predsjednička utrka ušla je u posljednji krug. Za manje od tri mjeseca, 3. studenog, birači u korona pandemijom opustošenim Sjedinjenim Američkim Državama izabrat će novog državnog poglavara na mandat od četiri godine. Prijedlog trenutačnog predsjednika Donalda Trumpa da se izbori odgode dok pandemija – koja je uzrokovala ogromnu ekonomsku krizu i dvadesetak milijuna nezaposlenih – ne prođe nije naišao na plodno tlo ni u njegovom Republikanskoj stranci, tako da će se izbori održati po predviđenim rokovima.
S druge strane, izazivač iz redova Demokratske stranke Joseph Biden, nekadašnji potpredsjednik SAD-a u doba Baracka Obame, povukao je konačni potez kojim želi pobijediti na predsjedničkim izborima. To je izbor Kamale Harris za potpredsjedničko mjesto koji je odmah izazvao proturječne reakcije. Grube riječi koje je na račun moguće potpredsjednice SAD-a iz redova afroameričke manjine izrekao predsjednik Trump i nisu veliko iznenađenje jer je ona poznata kao njegov veliki kritičar, no iznenađenja su se čula i unutar Demokratske stranke čiji članovi i pristaše primjećuju kako je Harris i na račun Joe Bidena izrekla optužbe kako je blagonaklon prema rasizmu i rasnim podjelama u američkom društvu.
Južnoazijska Amerikanka
Ipak, Biden je nominirao ženu, Afroamerikanku rođenu u SAD-u iz miješanog braka, senatoricu i prvu ženu iz redova manjina koja se natječe za mjesto potpredsjednice u Bijeloj kući. Nakon rasnih nemira širom Amerike i snažnog rasta pokreta Black lives matter – to nije neočekivano, ali nosi rizike. I veliko pitanje – može li katolik Biden u dovoljnoj mjeri privući protestantske bijele birače, „WASP-ovce“ te katoličke Hispanoamerikance, a njegova potpredsjednička kandidatkinja Afroamerikance, useljenike i sve druge koji smatraju da su im ugrožena manjinska prava?
Velika prednost od skoro deset posto koju danas zadobiva Biden ne mora značiti mnogo – u prednosti je, na predsjedničkim izborima 2016. godine bila i demokratska kandidatkinja Hillary Clinton, pa je izgubila od Donalda Trumpa koji je, uz stari slogan Ronalda Reagana „Učinimo Ameriku ponovno velikom“ i popularnost koju je osvojio kao voditelj reality tv showa, ušao u Bijelu kuću s pobjedničkom lentom na grudima.
Široj svjetskoj javnosti senatorica Kamala Harris nije poznata osoba. Rođena je 20. listopada 1964. u Oaklandu u Kaliforniji. Majka joj je znanstvenica Shyamala Goplan iz indijske pokrajine Tamil Nadu, dok je njezin otac, Donald. J. Harris, profesor emeritus ekonomskih znanosti na sveućilištu Stanford koji je u SAD dospio iz Jamajke. Oboje su doputovali u SAD na stručno usavršavanje te odlučili ostati u toj zemlji.
Kao dijete, Kamala Harris posjećivala je baptističku crkvu i hinduistički hram, a odrasla je u četvrti s miješanom, uglavnom crnačkom populacijom u kalifornijskom gradu Berkelyju. Prije političke karijere – danas je na dužnosti mlađeg senatora koji predstavlja Kaliforniju u Senatu SAD-a – Harris je imala dugotrajnu i značajnu karijeru u državnom odvjetništvu. Profesionalni put započela je u okrugu Alamade, nakon čega se zaposlila u okružnom odvjetništvu San Francisca. Godine 2003. izabrana je za okružnog tužitelja San Francisca da bi već 2010. bila izabrana za generalnu tužiteljicu Kalifornije. Na tu dužnost ponovno je izabrana 2014. godine.
U slučajevima koja je vodila kao državna odvjetnica bavila se zaštitom okoliša, mediji su zabilježili kako je u njezinom mandatu bilo manje zatvorskih osuda zbog posjedovanja marihuane te da je protivnik smrtne kazne. Bavila se i problemima djece i mladih, te je brinući o redovitom odlasku djece u školu optužila šestero roditelja koji nisu poslali djecu u školu duže od pedeset dana.
Harris je oštra zagovornica prava LGBT zajednice i prava na istospolni brak te je sklapanju braka između dvije žene i sama prisustvovala 2013. godine kako bi im izrazila podršku. Bavila se i problemom seksualnog nasilja, posebice onog preko društvenih mreža. Za jedan slučaj seksualnih ucjena preko Facebooka tražila je zatvorsku kaznu za počinitelja.
Nakon karijere u državnom odvjetništvu, uslijedio je politički uspon. Pobijedila je Lorettu Sanchez na izborima za senat 2016. godine i postala treća senatorka Kalifornije, kao i druga žena Afroamerikanka te prva južnoazijska Amerikanka koja je dospjela u američki senat. Kao senatorica podržavala je zdravstvenu reformu, davanje državljanstva ilegalnim imigratima, zabranu napadačkog oružja i progresivnu poreznu reformu. Stekla je nacionalnu popularnost zbog oštrog ispitivanja dužnosnika Trumpove administracije tijekom saslušanja u senatu.
Na krilima popularnosti nominirala se i kao predsjednička kandidatkinja Demokratske stranke za izbore 2020. godine, ali se povukla u korist jačih kandidata. Među njima bio je i progresist Bernie Sanders koji je podržao izbor Kamale Harris za potpredsjedničku nominaciju. Podršku je dobila i od Baracka Obame. Prije nje, takvu priliku imale su samo Sarah Palin i Geraldine Ferraro.
S obzirom na svjetonazorni i politički profil demokratske potpredsjedničke kandidatkinje Kamale Harris, komentatori uglednih svjetskih medija upozoravaju kako je ona, unatoč snažnom padu popularnosti Donalda Trumpa, rizičan izbor.
Deutsche Welle u svom komentaru podsjeća na njezin prijepor s Bidenom i poručuje: „Harris svojim političkim protivnicima daje mnogo materijala za napade. Dok je bila glavna državna odvjetnica Kalifornije, tvrde njeni kritičari, u borbi protiv zločina je postupala previše brutalno i ne uvijek pravedno. Još za vrijeme njene predsjedničke kandidature predbacivano joj je da njen ured nije dovoljno dobro istražio pojedine slučajeve u kojima su od policijskih metaka stradali crnci.“
„To je nešto što se čini riskantnim za Bidena. Jer neće se na kraju samo Trumpov izborni tim okomiti na prošlost Kamale Harris. Ni liberalni demokrati na lijevom krilu stranačkog spektra, koji ionako nisu skloni Bidenu, ne gledaju s odobravanjem na to što se Harris naknadno pokušava predstaviti kao „progresivna pravnica,“ napominje njemački medij koji ipak kaže da se radi o povijesnoj odluci jer je Harris „karizmatična govornica koja može oduševiti publiku i unijeti neophodni polet u demokratsko biračko tijelo. Ona je također prva crna kandidatkinja za dužnost potpredsjednice SAD-a u obje velike stranke. To je povijesni trenutak za zemlju u kojoj su aktualni rasizam i sustavno zanemarivanje crnih Amerikanaca goruće teme.“
Mogao bi odustati
Mediji spekuliraju kako bi Joseph Biden, koji je u poodmaklim godinama, mogao odustati od utrke za drugi mandat u Bijeloj kući i ostaviti otvorena vrata Kamali Harris. Naravno, pobijedi li najprije 3. studenog 2020.
Prema američkim medijima, afroameričko pučanstvo sklono je dati svoj glas prvoj „crnoj ženi“ koja se natječe za položaj u Bijeloj kući. Kako navodi New York Times čiji su novinari razgovarali s nizom glasača različite dobi i zanimanja, Harris uživa njihovo povjerenje. Halliestine Zimmerman, 71-godišnja računovođa u mirovini iz mjesta Mauldinu, u Južnoj Karolini, glasala je na svim izborima otkako je navršila glasačku dob. Danas zagovara izbor Kamale Harris kao ispravljanje svih nevolja nanesenim Afroamerikankama u prošlosti.
U svom prvom istupu nakon nominacije Kamale Haris, predsjednički kandidat Joe Biden je izjavio: „Jutros su se diljem nacije probudile djevojčice, pogotovo male crno-smeđe djevojčice, koje se tako često u svojim zajednicama osjećaju zanemarenim i podcijenjenim. Ali danas - samo možda - prvi put vide sebe na novi način kao buduću predsjednicu i potpredsjednicu."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
