Kako ovaj dio svijeta, središnju i istočnu Europu vide američki analitičari? Podsjeća li sadašnje vrijeme na doba prije Drugog svjetskog rata? Zašto se Viktor Orban, koji je rekao "Sovjeti van", sada okrenuo Moskvi? Na ova i mnoga druga pitanja odgovor u svojoj knjizi koja će uskoro izaći, daje poznati američki politički analitičar Matthew Longo, koji trenutačno predaje u Amsterdamu. U razgovoru za Glas Istre govori o izazovima s kojima se susreće Europa i prijetnjama da se sukob u Ukrajini proširi na okolne zemlje, bivše sovjetske satelite.

- Postoji li sličnost između događaja koji su prethodili padu komunizma u Europi i sadašnjih zbivanja?

- Mnogo je sličnosti između događaja koji su prethodili padu komunizma i današnje politike, ponajviše u mnogim revolucijama koje se pojavljuju diljem svijeta kako bi se ukinula autoritarna vladavina. Sličnu mješavinu studentskih prosvjeda i reformski orijentiranih političara vidimo u revolucijama diljem svijeta, nedavno u Ukrajini, očito, gdje je narodni otpor protiv zadiranja u autoritarnu vladavinu najizraženiji. No, tragovi pobuna iz 1989. prisutni su i u Hong Kongu, gdje su borci za slobodu, uglavnom nenaoružani studenti, prosvjedovali protiv restriktivnih državnih uredbi, pa čak i u Kini, u tihim demonstracijama protiv restriktivnih Covid propisa.

- Tako se sve vraća na prošlost, 1989. godinu?

- Godina 1989. bila je čarobna godina, čiji su glavni protagonisti bili uglavnom normalni ljudi koji su često poduzimali izvanredne akcije u ime društvenih promjena. To je lijep podsjetnik da se čak i u strašnim okolnostima grupa ljudi može okupiti kako bi promijenila svijet. Istina je da vidim rezonancije između antikomunističkih revolucija kasnih 1980-ih s većinom slučajeva otpora autoritarnim institucijama, povijesno i diljem svijeta. Uzmimo na primjer suvremene Sjedinjene Američke Države. Ovo je potpuno drugačiji geopolitički kontekst i vremenski period, a opet vidimo mnogo otpora prema nepravednim državnim strukturama. To vidimo, na primjer, u prosvjedima Black Lives Matters 2020. protiv rasističke policijske brutalnosti. Vidite to i u prosvjedima protiv američke izgradnje zida s Meksikom te njihove podmukle i okrutne useljeničke politike. U ovom potonjem, revizija 1989. i hrabrih aktera i postupaka koji su ubrzali pad Berlinskog zida, posebno je moćna danas: i mi imamo neke zidove koje bismo željeli srušiti.

- Koliko je mađarska revolucija ostavila traga u mađarskom narodu?

- Mađarske revolucionarne akcije 1989., ako ih se može nazvati revolucionarnima, zapravo su bile mješavina revolucije i reforme, što je povjesničar Timothy Garton Ash nazvao "revolucijom". Ostavilo je to trajan trag na mađarskoj psihi. To se najjasnije vidi u popularnosti Viktora Orbana. Za velik dio Zapada Orban je enigma. Ne razumijemo kako to da je mogao biti toliko popularan, pitamo se naglas jesu li Mađari poludjeli. Ova vrsta diskursa uobičajena je i u SAD-u i u zapadnoj Europi i doista je suvremena mađarska politika proizvela mnogo kršenja ruku u Bruxellesu. Ali kao vanjski promatrač koji je proveo puno vremena u suvremenoj Mađarskoj, smatram da potpora Orbanu nije posve iznenađujuća uglavnom zbog njegove uloge 1989. godine.

- Pa kako da onda gledamo na Orbana?

- Danas je lako zaboraviti ovu činjenicu, ali Orban je nekoć bio važan revolucionar, takoreći "mladi Turčin" koji je osvojio zemlju i svijet na juriš. Njegova najvažnija tvrdnja o slavi bila je govor koji je održao 16. lipnja 1989., na dan ponovnog pokopa Imre Nagya, nekoć smatranog velikim antikomunističkim herojem iz dana revolucije 1956., iako je sada njegova reputacija sporna. Tog dana, pred stotinama tisuća ljudi i uz nacionalnu televiziju, Orban je zahtijevao da Sovjeti napuste Mađarsku. U tom trenutku, još u jeku komunističke vladavine i sovjetske okupacije, takva je poruka bila gotovo nezamisliva. Pa ipak, bio je tu, artikuliran i snažan mladić koji je izgovarao sada već poznati dekret: Sovjeti van! Gledano kroz ovu prizmu, obilježja 1989. očito su prisutna i u današnjoj Mađarskoj, od politike višeg ešalona do razgovora u lokalnom baru. Naravno, nasljeđe 1989. i postkomunističke tranzicije nije samo pozitivno. Zapravo, mnogi problemi sadašnje Mađarske proizlaze iz prebrze privatizacije nakon tranzicije. I to ni na koji način ne brani ili odobrava radnje koje je Orban poduzeo da ukine građanske slobode i druge antiliberalne politike koje je donio. Ali, da biste razumjeli povijest, morate sagledati cijelu sliku.

- Zašto Moskva Mađarsku i zemlje istočne Europe smatra "svojima"?

- Veći dio 20. stoljeća Mađarska je bila dio sfere sovjetskog utjecaja. To potječe iz 1945., kada je nakon Drugog svjetskog rata Europa bila podijeljena između Istoka i Zapada - između sovjetskog područja utjecaja (pokrivajući ono što je postalo poznato kao Istočni blok ili države Varšavskog pakta, uglavnom Istočna Njemačka, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska) i američke sfere utjecaja (Zapadna Europa). Mađarska je formalno bila pod utjecajem Moskve.

Povezane vijesti

• EP: Zajednička strategija EU-a za borbu protiv radikalizacije mladih
• Europske sile traže mjesto za stolom u pregovorima o Ukrajini
• "Europskija od nekih članica":  Prijedlog da se Kanadi ponudi članstvo u EU-u