Gradonačelnik se osvrnuo i na koncesijska odobrenja za koja su, priznao je, naknade niske. Kaže da je Grad predlagao javno nadmetanje, ali im to resorno ministarstvo nije omogućilo pa odobrenja i dalje dobiva onaj tko "prvi iskaže interes", ma što to značilo
Na 21. sjednici Gradskog vijeća, posljednjoj u ovoj godini, iskrilo je oko dvije točke - novoj odluci o smeću i odluci o Planu davanja koncesija za 2020. godinu. Potonja je odluka, unatoč ujedinjenoj oporbi koja se s njome nije slagala, a Klub SDP-HSU čak tražio njeno skidanje s dnevnog reda, izglasana s 14 glasova "za" i osam "protiv". Nadležni pročelnik Giordano Škuflić pojasnio je da je Zakonom o koncesijama davatelj koncesije obvezan izraditi godišnji plan davanja koncesija iz svoje nadležnosti za iduću kalendarsku godinu te dostaviti ga Ministarstvu financija.
Mogućnost, a ne obveza
- Odluka ne predstavlja obvezu davanja, već samo mogućnost da potencijalni investitor iskaže interes, a za koncesije su planirane četiri lokacije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra i to u uvali Saccorgiana, na kupalištima Ferijalni savez i Ambrela te za izgradnju i gospodarsko korištenje luke posebne namjene - luke nautičkog turizma Bunarina, pojasnio je Škuflić, pokazujući grafički prikaz svih trenutnih koncesija, od kojih je za šest odobrenje izdala država.
Oporba nije zadovoljna činjenicom da se koncesije planiraju dati na rok od 10 do 20 godina, a procijenjena godišnja naknada za njih iznosi 280 tisuća kuna. Vijećnik HDZ-a Mirko Jurkić kazao je da se oko odluke već dulje diže bura, a i njega muči kako su došli do spomenutog iznosa. Pita se tko je i na koji način procijenio varijabilni dio koncesijske naknade.
- Iz odluke ne znamo ni kolik postotak plaže koncesionar može zauzeti, kao ni to tko će ga kontrolirati, ukazao je Jurkić smatrajući da građani plaže moraju koristiti bez ikakve smetnje.
Vijećnik HSU-a Radenko Ognjenović pojasnio je da je njegov Klub od nadležnog gradskog Odjela zatražio pojašnjenje na koji se način došlo do izračuna za pojedine plaže, kao i kvadraturu koja će se dati u koncesiju. S obzirom da odgovor nisu dobili, tražili su da se odluka pošalje na doradu.
- Mi našu imovinu ne cijenimo, dajemo je u bescjenje, zagrmio je Ognjenović dodajući da uredba Vlade propisuje da se kilometar neuređene plaže ne može dati za manje od dvije kune po četvornom metru (početna cijena za fiksni dio koncesije), a izgrađena marina za manje od deset kuna po kvadratu. I on je ponovio pitanje vladajućima kako su došli do iznosa od "bezobrazno niskih 280 tisuća kuna". "Vi svoju imovinu ne bi dali za ovako mali novac, no kada je gradsko, onda može", optužio ih je Ognjenović.
Dajemo za male pare
Stranu mu je držao klupski kolega Siniša Gordić, kojeg također muče ovi izračuni, te je upitao je li doista nužno da svaki pedalj plaža damo u koncesiju, kako to može biti u interesu građana. Cijela se oporba složila da su za obavljanje djelatnosti, koje se i trenutno obavljaju na plažama, a to su većinom sezonske djelatnosti, sasvim dovoljna koncesijska odobrenja i ne treba ići na dugotrajne koncesije. "Koji je to interes da se nekome plaže daju na deset godina i limitira vlasnika da upravlja vlastitom imovinom?", upitao se Gordić.
Oporbenim vijećnicima pokušao je odgovoriti Valter Boljunčić (IDS) ističući da se ista odluka donosila i lani te da se oporba, "kako izgleda, ne buni radi koncesija, već radi toga koliko će novca donijeti". To je razljutilo Gordića koji mu je replicirao da nije riječ samo o novcu, već se radi o tome da se ne zna na koji su način došli do spomenutih iznosa te je ponovio da koncesije nisu potrebne niti za jednu plažu.
Škuflić je, ponavljajući da ova odluka samo određuje lokacije koje se mogu dati u koncesiju, naglasio da lani, primjerice, nije bilo ni jednog zainteresiranog investitora te pojasnio da su kvadrature samo pretpostavljene. Na koncesije se ide, kazao je pročelnik, jer je pretpostavka da će koncesionar tada na kvalitetniji način opremiti plažu te ćemo "svi skupa dobiti bolji proizvod". Nakon poprilično burne rasprave, riječ je uzeo i gradonačelnik Boris Miletić.
- U cijeloj je ovoj raspravi ili puno neznanja ili puno nečeg drugog. Kako se oteti takvom dojmu kada smo na ovom istom Vijeću istu odluku donosili bez ikakvih problema 2014., 2015, 2016. i 2017. godine. Ista odluka, iste lokacije, a ruke su bile gore. Nije bilo niti rasprave, odluka se samo tehnički izglasala. Odjednom ništa ne valja, nastao je problem. Spočitava nam se ograđivanje plaža, davanje u bescjenje. Stvarno ispadamo zločesti, kazao je Miletić pitajući oporbu koje su to plaže do sada zatvorene. Ponovio je Škuflićeve riječi da se odlukom nikome ništa ne daje, već samo utvrđuju moguće lokacije, a o svemu će ponovno odlučivati Vijeće. Miletića je ovo podsjetilo na nekadašnju priču "Nećemo dozvoliti gradnju u parkovima" kakvima se, smatra, vrlo lako uznemire građani.
Gradonačelnik se osvrnuo i na koncesijska odobrenja za koja su, priznao je, naknade niske. Kaže da je Grad predlagao javno nadmetanje, ali im to resorno ministarstvo nije omogućilo pa odobrenja i dalje dobiva onaj tko "prvi iskaže interes", ma što to značilo.
Na gradonačelnikov zaključak da ga ljuti kada netko implicira da će se plaže ograditi, naljutio se pak Gordić, ali je zbog dobacivanja da to nitko nije rekao, od predsjednika Vijeća kažnjen opomenom te upozoren "da se svi malo saberu".
Trčimo pred sustavom
Rasprave je bilo i oko izmjene odluke o načinu prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada za koju je Škuflić pojasnio da se jedinice lokalne uprave moraju uskladiti s Vladinom Uredbom do 14. prosinca. Nova odluka propisuje obvezu da se odredi iznos obvezne minimalne javne usluge i sigurno će, dodao je Škuflić, doživjeti daljnje promjene. Vijećnica Alka Starac imala je primjedbi na odredbu da će se plastični otpad odvoziti jednom mjesečno i oko prikupljanja glomaznog otpada, a Gordić je kazao da njihov klub nije podržao ni osnovnu odluku pa neće ni ovu jer "cijeli koncept zbrinjavanja otpada ide u pogrešnom smjeru".
Direktor Herculanee Igor Stari kaže da Uredba konceptualno nije loša, ali naglašava da je regijama trebalo ostaviti prostora jer postoje velike razlike u prikupljanju smeća između obalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske. Pojasnio je da se odlukom propisuje da svi plaćaju fiksni dio cijene, bez obzira na broj članova kućanstva, a za poslovne subjekte uvodi se sedam potkategorija.
- Država mora stvoriti uvjete i ova uredba zapravo trči pred sustavom, traži od nas nešto za što nisu stvoreni tržišni uvjeti ni ekološka svijest, kazao je Stari. No, unatoč tome i činjenici da mnogi gradovi neće prihvatiti ovakvu odluku, ona je s 13 glasova "za", sedam "protiv" i dva "suzdržana" u Puli ipak prihvaćena.