Nekoliko radnika na uskom vrhu skida sloj po sloj dimnjaka i kada se toga otpada nakupi više, sruče ga dolje, niz otvor dimovoda. To tutnji, a unatoč zidu dimnjaka i zaštitnom platnu duž građevinske skele, komadići betona razlete se i naokolo i oblak prašine nadvije čitavu ulicu. Ovdašnji žitelji, među kojima su i stanari Studentskog doma, morat će se još neko vrijeme naoružati strpljenjem
U krugu Sveučilišnog kampusa, na brdu sv. Mihovila, srušena je stara bolnička kotlovnica a malo pomalo ruši se i visoki dimnjak uz nju. Na njihovom mjestu treba niknuti novi paviljon Studentskog doma, a drugi će se urediti u susjednoj velikoj zgradi bivše bolničke praonice koja je pod zaštitom, kao graditeljsko-povijesna baština i ne smije se rušiti.
Građevinarima je poseban izazov 30-ak metara visok armiranobetonski dimnjak. Njegovo rušenje zahtjevan je posao koji traži puno vremena i strpljenja. Nekoliko radnika na uskom vrhu skida sloj po sloj dimnjaka i kada se toga otpada nakupi više, sruče ga dolje, niz otvor dimovoda. To tutnji, a unatoč zidu dimnjaka i zaštitnom platnu duž građevinske skele, komadići betona razlete se i naokolo i oblak prašine nadvije čitavu ulicu. Ovdašnji žitelji, među kojima su i stanari Studentskog doma, morat će se još neko vrijeme naoružati strpljenjem.
Grobovi i kosturnice
U krugu gradilišta je i stara austrougarska tvrđava, također zaštićeno kulturno dobro, podignuta na mjestu nekadašnjeg samostana pa su prošle godine na tom području pronađeni i srednjovjekovni grobovi koje su pulski studenti arheologije i povijesti, vođeni prof. dr. sc. Klarom Buršić Matijašić, lani istražili i konzervirali. Sada su, prilikom rušenja kotlovnice i starih baraka uz nju, na dubini od svega 20-50 centimetara, otkriveni novi grobovi, zasad njih šest.
- To je bilo i očekivano jer su te potleušice bile plitko temeljene i nisu previše duboko zadirale u tlo, dok je kotlovnica vjerojatno bila masivna gradnja i tek ćemo vidjeti jesu li prilikom njezine gradnje uništeni nalazi. Zasad nemamo posebnih nalaza, kao što ih nije bilo niti u obližnjim grobovima koje smo istraživali 2018. i 2019. godine. Pronašli smo samo kosti, predmeta nema. Grobovi koje smo istraživali lani i preklani datirani su u razdoblje od 10. do 12. stoljeća, dakle u srednji vijek, i ovo je sigurno nastavak, kaže voditeljica istraživanja prof. Buršić Matijašić.
Ono što su dosad istražili su jednostavni grobovi koji mogu biti zidani, jednostavne obzidane rake ili grobovi u zemlji bez konstrukcije.
- Gotovo svi su, ustvari, kosturnice. Naime, u jednom starom grobu su naknadno deponirali kosti iz grobova koje su prekopavali na nekim drugim dijelovima brda. U prethodne dvije godine na ovoj je lokaciji nađeno 90-ak grobova, ali u njima su pohranjene kosti vjerojatno više stotina osoba. Ove tek otkrivene zasad smo samo površinski očistili, izgledaju isto kao oni u prethodnom istraženom dijelu, kaže arheologinja.
Oko crkve i samostana sv. Mihovila, očito, od ranog srednjeg vijeka do 16. stoljeća postojalo je groblje. I oko čitave današnje tvrđave, građene u doba Austro-Ugarske Monarhije, vjerojatno ima ostataka tih grobova. Izgradnjom tvrđave potpuno je uništen središnji dio groblja, vjerojatno su crkve bile upravo na tom prostoru, objašnjava Buršić Matijašić.
Pronađeni ostaci poslat će se na antropološku analizu u Znanstveni institut za antropologiju u Zagreb gdje će se utvrditi od čega su ljudi umrli, koliko je bilo muškaraca, a koliko žena i djece. Nakon što se istraže, u suradnji s investitorom i tvrtkom Monte Giro, kosti se deponiraju na gradskom groblju, na posebno označenom mjestu.
Kasniji početak gradnje
Arheolozi nove nalaze očekuju i ispod dimnjaka, što bi moglo odgoditi početak gradnje nove zgrade Studentskog doma.
- Ne možemo točno reći koliko bi se početak gradnje mogao prolongirati zbog istraživanja, ovisi o tome koliko će biti grobova, odnosno kolika je površina na kojoj su oni sačuvani, hoće li sve trajati dva, četiri ili šest tjedana. No, svakako se očekuje da će grobova biti više od onog što je pronađeno, kaže Buršić Matijašić.