Bazen je mogao biti veći, a isto tako moglo je biti više bazena s različitim sadržajima, poseban za vaterpolo, poseban za plivanje, pa i terapijski * Iz sporta moramo isključiti ljude koji su tu isključivo zbog financijskog interesa i dati prostora entuzijastima. Nije cilj stvoriti vrhunski sport, nego zdravu sredinu, zdravu djecu, zdrave ljude

U Tjednu smo sporta koji se, na inicijativu uglednog pulskog somatopeda doc. dr. sc. Stanislava Peharca, a uz podršku Grada i njegovih sportskih institucija, u Puli obilježava prvi put. Ustvari, riječ je o otvorenim vratima sportskih klubova, njih 38, koje će građani moći obići i dobiti informaciju o nekom od dvadesetak sportova u Puli. Cilj je potaknuti građane, osobito djecu, na bavljenje sportom, ali i osvijestiti činjenicu da je tjelesna aktivnost zdrava i potrebna. Odaziv je velik i inicijativa se u samom začetku pokazala uspješnom. Peharec je pak nedavno za naš list izjavio da bi na ulazu u grad trebalo skinuti natpis "Grad prijatelj djece" s obzirom na brojna zapuštena i blatnjava igrališta. Budući da je Grad nakon toga podržao njegovu inicijativu, pitamo ga što se promijenilo, je li Grad doista prijatelj djece ili nije.

- Ta misao je izvučena iz konteksta. Mislim da je poimanje tjelesne, ali i sportske aktivnosti, koje moramo razlikovati, potpuno izmijenjeno u odnosu na djecu, počevši od škole. Smatram da djeca, što potvrđuju i liječnici, trebaju biti 60 minuta dnevno tjelesno aktivna. Poražavajući su podaci da nam je 60 posto djece potpuno tjelesno neaktivno, dok je, prema nekim istraživanjima, u srednjoj školi čak 90 posto djece nedovoljno tjelesno aktivno. Neki čak nisu na satu tjelesnog: velik je broj roditelja koji priskrbe djetetu ispričnicu. Osim toga, djeca znaju da to više nije toliko važan predmet pa mu ne pridaju važnost. Tu su i materijalna sredstva, dvorane nisu dovoljno velike, a i nemamo ih dovoljno.

 Pogubne posljedice

- Svojedobno je smanjen i broj sati tjelesnog odgoja.

- Smanjen je broj sati, a vrlo često se tjelesni u nižim razredima odvija u učionici. Drugo, smatram da tjelesni odgoj moraju držati stručnjaci koji su za to kvalificirani jer se radi o ozbiljnom djelovanju na tijelo djeteta u smislu njegove fiziologije. Drugo, posljedice su psihološke, ali i socijalne. Činjenica je da sportskih terena imamo puno više nego prije deset i više godina, da su neki i izvrsno opremljeni, a neki pak rekonstruirani. I roditelji također moraju shvatiti vrijednost i važnost tjelesne aktivnosti za razvoj njihove djece. Tjelesna aktivnost je zapravo svaka aktivnost kojom mišići pojačano troše energiju, počevši od hodanja u školu, kretanja po gradu, igre do tjelesnog i zdravstvenog odgoja u školi. Za nas odrasle to će biti radna aktivnost na našem radnom mjestu, šetnja, kretanje gradom, rekreacija i sport. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pomanjkanje tjelesne aktivnosti i upozorava na pogubne posljedice po zdravlje odraslih, a posebice djece. U Hrvatskoj se uglavnom samo kao posljedica ističe povećana tjelesna težina. Iako je važna, nije i jedina jer su tu redom loše držanje, deformacije, kronične bolesti, slabiji imunološki sustav i drugo. Često si probleme nastojimo predočiti u blažem obliku da skinemo odgovornost sa sebe za činjenicu da su djeca danas ipak zanemarena u svojim prirodnim potrebama za zdravi razvoj.

- Je li točan podatak o 38 posto pretile djece u Hrvatskoj?

- Oko 30 posto djece ima povećanu tjelesnu težinu, a pretilih je manje. Moramo razlikovati pretilost od povećane tjelesne težine. Kod pretilosti je indeks tjelesne mase veći od 30.

Povezane vijesti

• Upoznajavnje s radom i treninzima na Danu otvorenih vrata Ženskog odbojkaškog kluba Rockwool, loptački je sport igra, a samim je time lako prihvatljiv za djecu
• U Istru dolazi oko tri tisuće mladih sportaša: CILJ JE POPULARIZACIJA DJEČJE SPORTSKE AKTIVNOSTI
• Pokrenut projekt 'Uključivanje gluhe djece i mladeži u redovan sustav sporta'