Bivši predsjednik Uprave Uljanika Gianni Rossanda pri izlasku iz riječkog zatvora
Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci vratilo je Županijskom državnom odvjetništvu na doradu optužnicu koja je u aferi Uljanik podignuta prije godinu dana protiv 12 bivših menadžera Uljanika, 3. maja i Uljanik Plovidbe.
Odvjetnik Matija Miloš, koji brani nekadašnjeg predsjednika Uprave Uljanika Antona Brajkovića, kaže da je optužnica vraćena ŽDO-u s nalogom da moraju dopuniti istragu, te ispitati u svojstvu svjedoka osobe za čije je izjave obrana tražila da se izdvoje iz spisa kao nezakonito prikupljeni dokazi.
"Osim toga, naložili su im da se mora dopuniti financijsko vještačenje s obzirom da se dio dokumentacije na kojem je ono temeljeno bazirao na prijevodima koje su radili policijski djelatnici, a ne sudski tumači i stručni prevoditelji", kazao nam je nakon okončanja sjednice Optužnog vijeća Miloš.
To znači, dodao je, da podignuta optužnica nije osnovana, te da se čitava priča ponovno vraća na istragu u kojoj državno odvjetništvo mora dokazivati činjenice i utvrđivati ima li uopće osnovane sumnje da postupak ide dalje, u smjeru optužnice.
"Na ovaj način smo se vratili u fazu istrage, što daje obrani pravo da predlaže nove dokaze, što ćemo mi naravno i učiniti", kaže odvjetnik Miloš.
Anto Nobilo, koji u predmetu zastupa Giannija Rossandu, kaže kako je ovakva odluka Optužnog vijeća očekivana s obzirom da optužnica, kako je kazao, ima previše mana.
"Treba napraviti detaljnu istragu, jedno kombinirano vještačenje i utvrditi sve okolnosti u kojima su se našli članovi Uprave i Nadzornog odbora Uljanika u tim teškim godinama, pa da se onda pokaže da su oni od niza loših opcija koje su imali na raspolaganju, izabrali najmanje loše. S druge strane, pogrešan je stav da se kazneno pravnim sredstvima mogu preispitivati poslovne odluke članova Uprave Uljanika, ako su oni prije toga u potpunosti informirali o svim mogućim opcijama i stanju na tržištu u tom momentu, ako su radili u dobroj vjeri i ako nisu imali nikakve osobne koristi od tih svojih odluka. U tim okolnostima, čak i da su donosili pogrešne poslovne odluke, to ne može biti kazneno djelo. Dakle, cijeli koncept je pogrešan jer poslovne odluke donesene u jednom trenutku ne mogu se na ovaj način ocjenjivati s naknadnom pameću, nego u ono doba kad se odluka donosila. Uprava ima pravo da u dobroj vjeri nekad zbog loše procjene donese i pogrešnu poslovnu odluku, međutim to ne može biti kazneno djelo. Zbog toga se ljudi ne hapse", kazao je Nobilo.
A upravo pompoznim uhićenjima u trenucima razbuktavanja krize koja je na koncu rezultirala stečajem brodogradilišta, krajem ožujka 2019. godine, započela je ova afera u kojoj se nekad čelni ljudi kompanije terete za počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, te subvencijske prijevare. Gotovo dvije godine od tog čina koji se odigrao pred očima čitave hrvatske javnosti priča je današnjom odlukom vraćena praktički na početak, te je na državnom odvjetništvu zadaća sastavljanja osnovane optužnice na temelju koje će ovaj spor dobiti sudski epilog, ili će se od svega odustati.