REPORTAŽA Iz Zavoda za javno zdravstvo
ŠEFICA EPIDEMIOLOŠKE SLUŽBE KAŽE DA JE STANJE U ISTRI STABILNO, ALI SE PREKO NOĆI MOŽE PROMIJENITI. "Ova bolest oduzela ono nama najvažnije, a to su sloboda kretanja i druženja s drugim ljudima"
SNIMIO MILIVOJ MIJOSEK
Svjesni smo da naredni mjeseci neće biti jednostavni, i zato još jednom apeliramo na građane da budu odgovorni i oprezni. Naravno da se svi nadamo da nam neće doći do zakrcavanja zdravstvenog sustava, što se već događa u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj i nekim drugim zemljama koje su ponovo na rubu potpunog zatvaranja, poručuje šefica županijske epidemiološke službe dr. Jasna Valić
Jutro. Sedam je sati. U zgradi Zavoda za javno zdravstvo u Nazorovoj ulici u Puli svjetla se nisu ni gasila. Jutarnja smjena priprema se za početak još jednog dugog i napornog radnog dana. U jednoj zasebnoj prostoriji, udaljeni od svih drugih djelatnika, posebno se pripremaju liječnici, molekularni inženjeri i laboranti Službe za mikrobiologiju.
Dok je većini zdravstvenih djelatnika neizostavni dio radne opreme tek medicinska kuta, zaštitna maska i jednokratne rukavice, oni svakodnevno na sebe navlače nezgrapne skafandere koji ih štite od glave do pete, stavljaju zaštitne maske, naočale i rukavice, i ulaze u laboratorije za analizu uzoraka. Ovo je za većinu drugih strogo zabranjena zona s upozorenjem na visoki stupanj opasnosti. Tu se svakodnevno u tri smjene, dan i noć, u stotinama briseva ždrijela ili nosne sluznice, traga za zlobnim virusom.
- Nakon 33 godine rada u mikrobiologiji ove godine sam se susrela s potpuno novim profesionalnim izazovom i uvođenjem potpuno nove molekularne dijagnostičke procedure. kaže dr.sc. Mirna Vranić- Ladavac, spec. mikrobiolog, Voditeljica Službe za mikrobiologiju ZZJZ Istarske županije.
-U cijelom svijetu, pa tako i kod nas nitko ne bi ni izdaleka očekivao, da će se dogoditi pandemija jedne sasvim nepoznate zarazne bolesti uzrokovane novim virusom. Iako smo mi u laboratorijima uvijek zaštićeni i posebno oprezni zbog različitih vrlo patogenih mikroorganizama s kojima radimo, odnosno, koje nastojimo izolirati u uzorcima, pojava Covid-19 dodatno je postrožila uvjete našeg rada.
-I svi smo morali naučiti nešto novo kako bismo se efikasno mogli s tim novim korona virusom uhvatiti u koštac. Prvi slučaj zaraze u nas sa Covid -19 je kao što znamo, zabilježen 25. veljače u Zagrebu, a 8. ožujka imali smo prve zaražene i u Istri. Već do tada smo se mi u našem Zavodu pripremali za uvođenje nove molekularne dijagnostike, te smo imali nebrojene kontakte sa kolegama. Kako se ubrzo pojavila potreba da se i pulski laboratorij osposobi za testiranja stanovništva Istarske županije, možemo istaknuti da je naš laboratorij bio deveti od 30- tak u Hrvatskoj koji je počeo provoditi molekularnu dijagnostiku SARS-CoV-2 virusa, i to već od 17. travnja, kaže nam dr. Mirna Vranić- Ladavac.
- Kad su znanstvenici otkrili da se radi o novom tipu virusa, trebalo je izraditi testove za široku upotrebu koji će prvo izolirati RNA virusa iz uzorka brisa, a potom i potvrditi njegovu prisutnost, odnosno, učiniti ga vidljivim. To je onaj , već godinama u rutinskoj dijagnostici različitih virusa korišten molekularni PCR test koji je prvenstveno trebalo prilagoditi i napraviti za novi virus , provjeriti dijagnostičku vrijednost i pripremiti za masovno korištenje, pa nabaviti za rutinski laboratorijski rad.
No, vrlo brzo je, da tako kažem, u našem Zavodu ta molekularna dijagnostička metoda SARS-CoV-2 postala gotovo rutinska u našem poslu. Iskreno, sve je to dosta brzo u Hrvatskoj išlo zahvaljujući našem neposrednom supervizoru iz Klinike Fran Mihaljević, dr.sc. Ivanu Kurlotu, molekularnom biologu koji je osobno prošao edukaciju u Njemačkoj te je sa svojim timom prvi u Hrvatskoj uveo ovu dijagnostičku metodu za SARS-CoV-2 u redoviti laboratorijski rad.
Razumljivo je i pohvalno njeno iskreno uvažavanje i zahvalnost dr. Kurlotu i suradnim kolegicama i kolegama sa Klinike Fran Mihaljević, pogotovo kad se uzme u obzir da se znanstvenici na samom početku ove sage nisu mogli oslanjati na modernu tehnologiju i automatizirane strojeve koji im pomažu u svakodnevnom radu. Kompletan proces laboratorijskog otkrivanja virusa morao se obavljati ručno, pedantno i strpljivo, a potom je trebalo stečena znanja prenijeti drugim mikrobiolozima. U ovoj izvanrednoj situaciji mnogima je nedostajalo usko specijaliziranog kadra, pa su i laboratorijski inženjeri prošli neophodnu edukaciju da bi se pridružili ovom analitičkom timu.
U Zavod za javno zdravstvo u Puli brzo je formiran tim liječnika mikrobiologa, molekularnih biologa i laboratorijskih inženjera koji su zadnjih nekoliko mjeseci radili danonoćno, sedam dana u tjednu, da bi što brže dostavili rezultate testiranih brisova svima koji su to od njih tražili. Svakako treba navesti uz dr. Vranić-Ladavac i kolegice mikrobiologinje Nadu Barišić, dr .med. i Jasminu Kučinar, kao i molekularne biologinje Ranatu Štifanić i Darju Puškadiju te četiri laboratorijska inženjera koji su sastavni dio spomenutog tima. Međutim, svim onim poznatim statističkim brojkama o broju oboljelih od Covid-19 u Istri koje su svakodnevno objavljivane, treba pridodati i redovni rad laboratorija na koji se često zaboravlja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
