"Bez kvalitetnog sustava znanosti i sustava visokog obrazovanja uzaludno je očekivati da će država biti uspješna i da će se razvijati. Stoga držimo da je od velikog značenja poticati znanje, cijeniti znanje i stimulirati ga na sve moguće načine. Mi moramo postati društvo znanja i cijeniti ljude koji su se godinama obrazovali, a ne političkim i interesnim zakonima jednim potezom pera stvarati ogromne nejednakosti i time pokazivati kako nam znanje uopće nije bitno", kazala je tijekom ovotjedne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović.

Govoreći na tu temu ispred kluba zastupnika svoje stranke ona je istaknula zadovoljstvo što se predloženim izmjenama i dopunama zakona rješava sudbina 55 tisuća studenata stručnih studija koji su stupanjem na snagu odluke Ustavnog suda i neusvajanjem izmjena i dopuna zakona do 31. prosinca 2020. godine ostali u zrakopraznom prostoru, odnosno našli u situaciji da im se prilikom zapošljavanju vrednuje posljednja kvalifikacija propisana zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje.

Radolović je podsjetila da je Klub SDP-a još u studenom prošle godine uputio u saborsku proceduru izmjene ovog zakona upravo kako bi se na vrijeme riješila situacija za studente stručnih studija. Međutim, dodala je, HDZ je taj prijedlog Zakona odbio, da bi zatim dva mjeseca kasnije Vlada prijedlog istovjetan tom odbijenom uputila u proceduru.

Navela je kako je svojim prijedlogom SDP želio ispraviti nepravdu za 55 tisuća studenata stručnih studija nastalu donošenjem Odluke Ustavnog suda kojom se degradiraju stručni studiji i na koju je pet sudaca dalo izdvojena mišljenja u kojima taksativno navode zbog čega je takva Odluka duboko pogrešna i ide na štetu razvoja kako studenata tako i društva u cjelini.

"SDP predlaže da stručni i sveučilišni studiji budu na istoj razini HKO-a samo uz različito označavanje kraticama "sv" i "st". Oni nisu identični, razlikuju se po svom sadržaju, ali su jednako vrijedni. Stručni studiji fokusirani su na praksu i razvijanju konkretnih vještina za neposredno uključivanje na tržište rada nakon završetka studija, a sveučilišni na istraživanju i stvaranju novih znanstvenih spoznaja i znanja. Binarni sustav obrazovanja koji podrazumijeva stručne i sveučilišne studije uspješno su implementirale zemlje poput Njemačke, Austrije, Finske i Belgije gdje su sveučilišni i stručni studiji na istoj razini obrazovanja. Austrija primjerice stopu nezaposlenosti mladih od pet do šest posto duguje upravo takvom sustavu obrazovanja, gdje se na isti način vrednuje ove dvije vrste studija, koji su različiti, ali opet jednakovrijedni", poručila je dodajući kako je ovaj prijedlog “vatrogasna mjera” za studente stručnih studija iza koje predstoji i rješavanje problematike statusa studenata i diplomanata poslijediplomskih specijalističkih studija koji su u hrvatski prostor visokog obrazovanja prvotno uvedeni kao “zamjena” nekadašnjim magistrima znanosti, ali to nikad nije implementirano na pravi način.

"Sadašnja situacija za sveučilišne specijaliste je “slijepa ulica” budući da su studij platili između 30 i 60 tisuća kuna, velika većina ih još i otplaćuje kredite za školarine, a pravo na dodatak za plaću od 8 posto koji imaju magistri znanosti ne ostvaruju. Na rješavanje ovog problema čeka se gotovo deset godina, a trenutačno se takvih studija u Hrvatskoj izvodi preko 270, iako sveučilišni specijalisti ne ostvaruju spomenuti dodatak na plaću", kazala je Sanja Radolović.

Povezane vijesti

• Sada je ključan trenutak da se isprave pogreške i da svako dijete u Hrvatskoj dobije pravo na ADEKVATNU UČIONICU, TOPLI OBROK, OPREMLJENU SPORTSKU DVORANU I KNJIŽNICU
• SANJA RADOLOVIĆ: Investitor u hotel na Valkanama već je mogao staviti ogradu i zatvoriti cijeli taj dio Stoje, ali nije
• SANJA RADOLOVIĆ o projektu hotela na Valkanama, park šumi Lungomare, Rojcu, politici…