Istra je demografski bila uništena nasilnim migracijama u unutrašnjost Monarhije, kao i dotadašnjim epidemijama kuge, malarije, tifusa, tuberkuloze, kolere koje se desetkovale stanovništvo. Uz glad i iscrpljenost ljudi, situacija se činila idealnom podlogom za novu - pošast

Aktualizirana pandemijom koronavirusa, 'majka' svih pandemija, španjolska gripa zarazila je 1918. godine svakog trećeg stanovnika Zemlje, njih 500 milijuna. Zapamćena i kao španjolica, španjolka, španjola. Smrtonosan podtip virusa ptičje gripe H1N1 pokosio je čak 50 milijuna ljudi, što španjolsku gripu čini jednom od najvećih katastrofa koju je ljudski rod doživio. Usmrtila je dominantno mlađe ljude, što tu pandemiju s kraja Prvog svjetskog rata, osim zastrašujućeg mortaliteta, razlikuje od današnjeg Covida -19.

O španjolskoj gripi u Puli, budući da je na toj temi doktorirala, ima što za reći pulska povjesničarka doc. dr. sc. Iva Milovan Delić, predstojnica Odsjeka za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

- Pojedini istražitelji procjenjuju da je Španjolska gripa u Hrvatskoj odnijela oko 100 tisuća života, dok neki navode deseterostruko manje brojke. Otkud tako velike razlike?

- U Hrvatskoj postoji nekoliko lokalnih studija, no broj umrlih od španjolske gripe na području Hrvatske još nije poznat. Čak i kad se lokalna istraživanja jednom u budućnosti umnože i umreže, broj umrlih koji ćemo dobiti bit će samo približan, zbog toga što je gripa u tom razdoblju mogla biti krivo dijagnosticirana ili nezabilježena.

- Koje su specifičnosti 'španjolke' u Istri i Puli?

- Gripa se javila u vrijeme posljednjih ratnih poteza, velikih migracija vojnog i civilnog stanovništva, raspada Austro-Ugarske Monarhije, stvaranja Države SHS na većini područja današnje Hrvatske, talijanske okupacije Istre i Dalmacije, i to u vrijeme kad su ljudi živjeli svakodnevicu ratne i poratne neizvjesnosti. Državne službe gube kontinuitet redovitog funkcioniranja pa se prema tome i javnozdravstvene mjere ne provode sustavno. Upravo zbog ovih razloga, pojava je gripe bila zasjenjena drugim događajima, što se ogledalo u kolektivnom (ne)sjećanju pandemije, a i u bilježenju podataka o gripi. Danas povjesničar izvore o gripi treba tražiti na raznim neobičnim mjestima, budući da statistike - osim one iz matične knjige umrlih i bolničkih registara koji su se na koncu pokazali vrijedni povijesni izvori - nema, ili još nisu nađeni. Situacija je bila različita stoljeće ranije, primjerice kad se 1830. pojavila kolera u Beču. Tada su vlasti izdale upute za ponašanje pri pojavi bolesti koje su prevedene na važnije jezike naroda u Monarhiji. Ipak, u optimističnijem tonu treba napomenuti da je u suradnji s Humanističkim društvom Histria iz Kopra i nekoliko entuzijastičnih studenata povijesti, pokrenut projekt popisivanja broja umrlih od španjolske gripe u Istri. Želimo vidjeti drži li vodu Žejavićeva studija iz 1993. o osam tisuća umrlih od španjolske gripe u hrvatskom dijelu Istre. Za Pulu, koja je u razdoblju pojave španjolske gripe doživjela promjenu triju vlasti, vlast Austro-Ugarske Monarhije, sedmodnevnu vlast Narodnog vijeća Države SHS te talijansku okupaciju, iskristalizirao se broj od 193 umrlih od španjolske gripe u razdoblju od početka rujna 1918. do kraja ožujka 1919. U Puli se gripa pojavila krajem kolovoza 1918. i trajala do konca ožujka 1919., a najviše je smrtnih žrtava uzela u listopadu kada je bio njen vrhunac, te u studenome 1918. Jedan od razloga veće spolne zastupljenosti muškaraca kod mortaliteta od španjolske gripe u Puli (a što je odudaralo od europskog trenda), bio bi nedostatak žena koje se za vrijeme španjolske gripe još uvijek nisu vratile iz prisilnog progonstva te mali broj muškaraca koji je otišao na ratište, tj. veća prisutnost muškaraca u gradu.

Zapamćena u narodu i kao španjolica, španjolka, španjola

Pula imala 500 bolničkih kreveta

- Kako su se Pula i Istra nosila sa 'španjolkom'? Bolje ili lošije nego svijet?

- Zbog cjelokupne društveno-političke situacije, vjerojatno lošije. Iako se na prostoru Istre nisu vodile ratne operacije (bombardiranja arsenalskih postrojenja i drugih industrijskih točki neće imati ljudskih žrtava), njihove su se posljedice posredno osjećale. Uz to, Istra je u drugoj polovici 1918. demografski bila uništena, kako nasilnim migracijama u unutrašnjost Monarhije, tako i epidemijama koje su u prethodnim stoljećima i desetljećima desetkovale stanovništvo, poput kuge, malarije, tifusa, tuberkuloze, kolere i raznih crijevnih bolesti koje su se vezivale uz nedostatnost higijene. Situacija se u drugoj polovici 1918. na južnoistarskome području, uz glad i iscrpljenost ljudi, činila idealnom podlogom za novu pošast. Pokrajinska bolnica u Puli imala je početkom rata ukupno 500 bolničkih kreveta, a primala je pacijente iz cijele južne Istre. Također, nisu svi s dijagnozom ove teške gripe ni uspjeli doći do bolnice, čime su šanse za njihovo preživljavanje bile uvelike smanjene. Propisane su mjere zabrane okupljanja, kašljanja, pljuvanja i kihanja u javnosti, kao i preporuke nošenja medicinskih maski, grgljanja raznih otopina, uzimanja lijekova poput primjerice kinina, koloidnih metala; konzumacije alkohola, duhana, cijepljenja spekulativnim cjepivima, i propisa, poput onoga o karanteni. Mjere su uglavnom bile nedjelotvorne s obzirom da se nije poznavalo uzročnika gripe - virus, koji se nije mogao vidjeti običnim mikroskopom. Hrvatski list u nekoliko navrata govori o mjerama zaštite, no to je rijetko i ostavljeno na volju čitateljima.

Aspirin i juha iz pučkih kuhinja

Vlast ipak zbog rasta broja oboljelih zatvara sve urede u gradu koji rade sa strankama, pa i Ured za ratne bjegunce, a stanovništvu predlaže da ostane kod kuće, ne koristi tramvaj i izbjegava okupljanja. Istovremeno se organizira i dijeljenje besplatne juhe za oboljele - koji su morali priložiti liječničku dijagnozu da bi juhu dobili - u dvije pučke kuhinje u središtu grada. Iako je postojao naputak Narodnih vijeća o prikupljanju podataka o zaraženima i oboljelima, nije poznato je li sedmodnevna vlast početkom studenog u Puli uspjela taj zakon aktivirati. Za one koji su stigli do pulske bolnice, nije sa sigurnošću poznato koje su lijekove mogli dobiti kod bolničkog tretmana španjolske gripe. Jedini lijek koji se može pretpostaviti, a koji je mogao djelovati kao pomoć kod obrane organizma od bolesti bio je Bayerov aspirin. Njegova se upotreba kao mjera protiv španjolske gripe već u drugoj polovici rujna 1918. stanovnicima Puljštine savjetuje u lokalnim novinama Hrvatski list, u članku o preporučenim lijekovima protiv 'španjolske groznice', gdje se uz aspirin spominje i kalomel-živina sol i kofein. Ujedno, tršćanski list L’Osservatore Triestino 22. listopada u članku "Borba protiv španjolske gripe" piše da je provincijski sanitarni referent dužan dobaviti veću količinu aspirina za distribuciju u razne istarske ljekarne, pa nemamo razloga pretpostaviti da se ova naredba nije poštivala i na području Pule i njenih sedam ljekarni, a aspirin distribuirao i u bolnici.

Cenzura kumovala nazivu gripe

- Mnogi misle da Španjolska gripa zove tako jer je nastala u Španjolskoj, ali tome nije tako.

- Španjolska je bila neutralna u Prvom svjetskom ratu i ondje nije vladala cenzura tiska. Vijest koju je Madridska novinska agencija u svibnju 1918. poslala londonskoj agenciji Reuters spominjala je čudan oblik bolesti epidemijskoga karaktera nalik gripi koja je zahvatila trećinu Madrida, te da je blagoga karaktera. Epidemija se brzo proširila i na ostatak Europe i u Aziju, ali s obzirom da je u zaraćenim zemljama vladala cenzura tiska, one nisu izvještavale o bolesti, pa je ona nezasluženo u nazivu dobila pridjev "španjolska", čime se trebalo objasniti i njeno porijeklo. Svi kasniji pokušaju Španjolaca da se ime ove pandemije izmijeni bili su uzaludni. Iako postoji više teorija o porijeklu španjolske gripe, u historiografiji je najzastupljenija teza da se virus španjolske gripe pojavio u ožujku 1918. u SAD-u, u saveznoj državi Kanzas, gdje su se razboljeli vojnici kampa Funston, da bi virus potom stigao u Europu (Francusku) s vojnicima američkih ekspedicijskih snaga, nakon čega se gripa širila u svim smjerovima.

Oboljela trećina tadašnje svjetske populacije

- Zbog čega je bila toliko smrtonosna?

- Virus je bio izuzetno snažan, nov i nije birao svoga domaćina. U aljaškom mjestu Brevig Mission (inače poznatom jer će se tamo 1997. iz dubokog permafrosta iskopati tijelo žrtve stradale od gripe i iz njenih pluća izvaditi virus te potom rekonstruirati njegov genom), od 80 žitelja stradalo je 72, i to u pet dana u studenom 1918. godine! Recentnije će studije pokazati da je, iako su virus mogli dobiti svi, mortalitet bio veći kod ljudi nižeg socioekonomskog statusa, što navodi da je njega prilikom bolesti mogla imati veliku ulogu u ishodu bolesti. Na primjeru bolničkog registra vidljivo je da su u pulskoj bolnici gotovo svi pacijenti španjolske gripe koji su se zadržali u bolnici više od deset dana i primali bolničku njegu, ozdravili. Djelatnost medicinskih sestara, toplina bolničke sobe, mirovanje, obroci i pretpostavljeno korištenje aspirina osigurat će preživljavanje onih koji su u bolnici nešto duže boravili. U svjetskoj je literaturi uloga medicinskih sestara tijekom španjolske gripe prepoznata, te je čak rangirana kao važnija od liječničke. Liječnici nisu znali objasniti etiologiju i patologiju bolesti, pa je time njihov daljnji rad kod španjolske gripe bio zaustavljen.

'Španjolka' je najviše kosila - mlade ljude!

- Zbog čega su umirali mlađi ljudi, koji prirodno imaju jači imunitet?

- Jedna od važnih značajki virusa španjolske gripe je najviše smrtnih žrtava među mlađom odraslom populacijom od 20 do 45 godine života. Najviše prihvaćena teorija objašnjava da je najjači imunitet u skupine mladog stanovništva zapravo pridonio smrtnosti. Pod određenim uvjetima, taj je snažni imunitet mogao pretjerano odgovoriti na virus te napuniti pluća s tekućinom i raznim tjelesnim tvarima, čineći nemogućim izmjenu kisika te potom dovesti do smrti. Osobina španjolske gripe da uzima mlado stanovništvo potvrđena je na rezultatima iz pulske bolnice. Naime, čak 85 bolesnika gripe bilo je između 20 i 40 godina starosti.

Kao i danas, i 1918. su kružile teorije zavjere

- Što razlikuje španjolsku gripu od koronavirusa?

- Teorije zavjere sigurno ne! I kod pojave španjolske gripe zaživjele su razne teorije. Zanimljiva je bila ona da je Bayerov aspirin u SAD-u kod nekih smatran njemačkim kemijskim oružjem koji sadrži sastojak koji uzrokuje gripu. Čak i kad je podružnica Bayera u SAD-u naglašavala da je aspirin ondje i proizveden, dugo je trebalo glasini o njegovoj štetnosti da u narodu odumre, čak i uz saznanje da žrtava ima i među Nijemcima. Naravno, virolozi će detaljnije promišljati o razlikama i sličnostima virusa, ali ono što je prvo primjetno je razlika u dobi smrtnih žrtava. Stradavanje mladog stanovništva kod virusa španjolske gripe doista je osobina koja je izdvaja od ostalih pandemija.

Povezane vijesti

• Dr. MIRJANA KRIZMANIĆ: "Nije vrijeme za paniku, ali za oprez jest. Ako je u početku bilo onih koji su odmahivali rukama i govorili ‘baš nas briga’, sada VEĆINA IPAK SHVAĆA KOLIKO JE SVE OVO OZBILJNO
• TO JE ONO ČEGA SMO SE BOJALI: U Varaždinskoj županiji prvi pacijenti s lokalnom transmisijom bolesti
• Južnokorejci imaju terapiju za zaražene u kritičnom stanju: POTVRĐENO JE, OVO LIJEČI COVID-19