Pulska je tržnica uvijek živahna. Trbuh grada, a kažu da ljubav ide kroz želudac. Osim klasične sezonske ponude, vrijeme je i sadnica koje se s dolaskom proljeća počinju prodavati za sadnju u vrtu.

Na štandu prepunom sadnica rajčica ili po domaću pomidora Puljanka pažljivo razgledava koju sortu odabrati. Prava je to riznica rajčica - jabučar, šljivar, Monte Carlo, volovsko srce, tamaris, carmelo, člježina. Neodlučna je što odabrati za svoj vrt koji je dobila na korištenje od Grada Pule.

- Tko je htio, dobio je vrt od Grada ispod Spara, tamo iza bolnice. Ondje smo od lanjskog svibnja. Tada smo posadili što se može naći i upravo gledam što izabrati za ovu sezonu jer sada je vrijeme sadnje. Posadit ću isto što i prošle godine - pomidore, papriku, salaticu. To baš ide, a imamo i vode, što je jeko bitno jer inače ne bih ni uzela da nema čime zalijevati, veli Anita Šakić. Na upit isplati li se, odgovara:"Gušt je da ja sadim i berem moje".

Anita Šakić

Od prodavačice Beti Privitelio doznajemo da je travanj aktualan za pomidore i paprike, a dok je bilo friško sadili su se salata i peršin. "Toplije je i pala je kiša i ljudi sade salatu, jagode, paradajz, tikvice. Ubiti, sve. Dok je friško, više se sade salata i peršin", veli i komentira prodaju koja i nije prevelika jer su kupci, opravdano, oprezni zbog vremena.

No, unatoč poskupljenju energenta, gnojiva i sjemenja, cijene piantina nisu digli.

- Cijene su iste kao i lani: 3 kune su paradajzi, salata je po kunu, a jagode po deset. Nama je sve poskupilo: i kontejneri i zemlja i sjeme, ali smo ipak zadržali stare cijene da bismo i zadržali stare kupce, veli Beti Privitelio kod koje se sadnice celera mogu kupiti za dvije kune, malancana za tri, ranog kelja, kupusa i salate za kunu i artičoka za šest kuna.

Kod prodavačice Ksenije Capar kupci razgledavaju štand u kojem zelene salatine djeluju skoro fluorescentno pod podnevnim suncem. No, za sadnice još uvijek nije dovoljno toplo.

-Temperature su niske. Mraza ima praktički svakog jutra tako da treba zaštiti, no još je prerano za sadnju. Primjerice, jagoda i salata mogu se posaditi jer podnose niske temperature, dok je za pomidore, patlidžane, pogotovo papriku i ljute feferone još prerano. Vidjet ćemo hoće li se vrijeme stabilizirati. Noćne se temperature trebaju dignuti, barem da budu oko 15 stupnjeva i onda biljke napreduju. Ovako, dok ne ugrije, neće rasti, veli ova iskusna vrtlarica i sugerira da se još malo pričeka. Napominje da se nekada sadilo tek uoči 1. maja, a sada se može i ranije zahvaljujući novim materijalima koje štite biljke, poput agrotekstila koji se može nabaviti u svim agrarijama.

- Nije skup. Njime se pokriju biljke, učvrsti se sa strane kamenjem ili se vreće napune zemljom. Kada se iskoristi, spremi se za iduću godinu, kaže. Prisjeća se prošle godine kada je baš na jučerašnji dan pao snijeg i uništio voćke koje su procvale.

- Mraza može biti do 1. maja. Dovoljna je jedna noć da sve otiđe. Ako sadite biljke, obavezno ih treba zaštititi agrotekstilom, ponavlja i napominje da se sada mogu posaditi "otpornija" blitva, špinat i kupusnjače.

Među klasičnim sadnicama pronalazimo Vegetu. Zar se od te peršinu slične biljke stvarno proizvodi Vegeta, pitamo.

- Vegeta je planinski celer. Trajnica. Lišće se koristi za juhe i varivo. To je nešto između celera, peršina i pasternjaka. Naši to zovu Vegeta, a Slovenci Maggi. U idealnim uvjetima naraste i do dva metra, otkriva nam Capar ovaj domaći začin.

Za štandom zastaje par. Valentina i Svetoslav dolaze iz Ukrajine. Pobjegli su od rata i u Puli maju mjesto gdje mogu posaditi povrće.

Svetoslav i Valentina iz Ukrajine

- U Ukrajini smo inače u ovo doba sadili u vrtu, sada ćemo to učiniti u Hrvatskoj. Posadit ćemo rajčice, krastavce i jagode, kaže Valentina i dodaje da se jagoda i na ukrajinskom tako izgovara, kao i mnoge druge riječi na hrvatskom.g vrtlara dobivamo savjet. Za uspješno planiranje vrtlarskih radova važno je uzeti u obzir prikladne vremenske uvjete. Iako posljednjih godina oni postaju sve nepredvidljiviji, dobro je držati se nekih osnovnih pravila stečenih tijekom dugogodišnjeg iskustva. Stoga je dobro voditi vrtlarski dnevnik u koji ćete iz godine u godinu zapisivati što ste i kada posijali te bilježiti dobivene rezultate.

Povezane vijesti

• Milanović: Ni dragi Bog ne zna zašto je stala izgradnja Opće bolnice
• Nakić: Bolnica se gradi, Milanovićeva izjava je izmišljotina
• Na tržnici buzara od 120 kilograma pedoća