Zapušteno močvarno područje Pragrande, smješteno nadomak centra grada, između Mutilske i Ulice Marsovog polja, danas ima priliku (p)ostati zeleno srce Pule. S ciljem popularizacije ove zelene oaze u koju mnogi Puljani nisu nikad kročili, pulski gimnazijalci, članovi Eko-škole, u sklopu projekta "Znanje za održivo djelovanje" čiji je nosilac bila Zelena Istra, započeli su s hvalevrijednom ekološkom akcijom. Uz podršku svojih profesora i partnera projekta - Grada Pule, Herculanee, Šumarije i drugih, osmislili su i zajedničkim snagama uredili 2,2 kilometara dugu šetnicu koji su nazvali Staza jabuka, a koju smo imali priliku obići uz pratnju profesorice Teodore Beletić, voditeljice Eko-škole Gimnazije Pula. Njihova je želja, kaže, da se ta poučna staza redovito održava, no i da cijelo područje ostane divlja zona za rekreaciju, druženje i odmor građana i turista, uz očuvanje i zaštitu bioraznolikosti.

Da će ovo područje ostati zelena zona, učenicima je obećao pulski gradonačelnik Filip Zoričić tijekom njihovog posljednjeg posjeta Komunalnoj palači u prosincu, u povodu obilježavanja 20. godina međunarodnog statusa Eko-škole. Kazao je tada da se dokumentacija kreće rješavati, a da realizaciji stvaranja gradskog parka na toj lokaciji prethodi rješavanje problema kanalizacije, i to u sklopu EU projekta.

Podsjetimo, Grad Pula je nedavno prijavio ukupno 10 projekata na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u području digitalne transformacije i zelene tranzicije, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. godine, a najznačajniji i najveći od njih je priprema projektno-tehničke dokumentacije upravo za uređenje Pragrandea, neuređenog gradskog prostora u neposrednoj blizini strogog središta grada. Naime, radi se o dokumentaciji za izgradnju spomenute zelene zone koja se prostire na površini većoj od 20 hektara, a namjera je, kažu iz Grada, urediti veliki središnji gradski park s pratećim sportsko-rekreacijskim sadržajima.

Uz održavanje postojećeg voćnjaka, Eko-škola planira ondje posaditi i autohtona stabla: sljedeća takva akcija na ovom području održat će se u povodu Dana planeta Zemlje, a sadit će se 25. travnja. Beletić otkriva i da će Mjesni odbor Gregovica, s kojim nastavljaju suradnju nastalu za projekta, tada organizirati izložbu dječjih radova, kao i utrku koja će spojiti tri zelene oaze - Gregovicu, Stazu jabuka i Marsovo polje.

Podsjećajući kako je nastao projekt, profesorica Beletić pojašnjava da je tome prethodio participativni proces dolaska do teme kako bi učenici stečeno znanje primijenili u praksi.

- Održali smo predavanja, radionice i ankete na temelju kojih su učenici osmislili projekt "Pragrande – divlje srce grada", s brojnim sadržajima koji se na njemu mogu realizirati: od uređenja pješačkih i biciklističkih staza, eko bungalova za ponudu lokalne hrane, sadnje stabala za svako novorođenče, parka za pse, do pojilišta za životinje, dječjeg igrališta, urbanog voćnjaka i drugog. Zbog financijskog i vremenskog ograničenja, odabrali smo uređenje pješačke staze u zoni Pragrande. Predstavili smo građanima ovo područje na lanjskom svečanom otvorenju, podijelili smo sudionicima i suradnicima projekta reciklirane torbe od starih traperica s logom projekta koje smo izradili na radionici šivanja, a imali smo i radionicu osmišljavanja vizualnog identiteta i loga projekta. Cilj naše inicijative je uređenje i oživljavanje nedovoljno poznatog, zapuštenog zelenog dragulja grada te poticaj građanima da ga češće koriste i čuvaju. Ovo je naše ružno pače za koje se nadam da će se pretvoriti u labuda, ističe Beletić dok makadamskim putem, podno rasadnika Istrasjeme, koračamo u smjeru Staze jabuka.

Pojašnjava da su s krčenjem zarasle vegetacije započeli u rujnu 2020. godine. Šetajući tom stazom koja obiluje voćkama i šašom pod dojmom smo da se nalazimo u divljini, a tek smo na nekoliko minuta od centra grada.

Beletić nam priča da je Eko-škola, radeći na ovom projektu, istražila floru i faunu zone Pragrande uz pomoć lovca Željka Zeca koji poznaje ovo područje kao vlastiti džep.

- Upravo smo se s njim probijali kroz gustiš da bismo osmislili stazu. Snimili smo ju GPS-om i prvotno smo htjeli da ona bude i duža, do Marsovog polja kod zaobilaznice, a nadam se da će jednog dana tako i biti. Stazu smo obilježili obavijesnim pločama i putokazima. Postavili smo oznake gdje se nalaze određene voćke i gdje se razne životinje zadržavaju. Međutim, nekoliko tabli je pomaknuto ili devastirano, kaže Beletić, komentiravši da je potrebno kontinuirano educirati mlade i poticati ih na provođenje vremena u prirodi i odgovornosti spram nje.

Zašto se to danas pretvorilo u divlje srce grada? To je, ističe Beletić, sreća u nesreći, korist koja je proizašla iz zagađenja. Naime, zbog kanalizacije i otpadnih voda cijelo je područje zagađeno zbog čega nitko ovdje već dulje vrijeme ne uzgaja ništa. Ovo područje, veli, poznaje od djetinjstva.

- Mi smo se kao djeca ovdje u kanalu kupali. Bilo je tu puno daždevnjaka, punoglavaca, žaba, ptica, zmija…Ma puno života. Nekada su ovdje bile obradive površine i nije poplavljivalo jer su okomito na glavni kanal Pragrande bili iskopani kanalići, doduše ne betonirani nego zemljani, kojima se voda slijevala u glavni kanal. Ljudi su tu svašta uzgajali, zato je i danas toliko voćaka ovdje, tvrdi Beletić. Na tom se području može naći i mnogo životinja - divljih svinja, lisica, srna, zečeva, patki, a nekada su tu bile i jarebice. Iako plodova još nema, duž staze mogu se vidjeti i stabla šljiva, oraha, trešanja, a ponajviše jabuka koje prolaznici tijekom sezone i ubiru. Na stazi su postavljene i dvije "šumske" klupe. Grad Trier, pobratim Pule, poklonit će Gradu četiri jabuke, a kako ističe Beletić, predložila je da se presade upravo ovdje, na početku ulaza u Stazu jabuka.

Šteta bi bila, dodaje, da se ovo područje ne sačuva i približi građanima malim intervencijama koje je moguće napraviti dok se čeka plansko uređenje, a koje ne zahtijevaju velike iznose.

- Ovdje šeću ljudi sa psima, igraju se djeca i mladi, na klupicama često sjede i druže se nonice, po biciklističkoj stazi prolaze biciklisti. Učenici koji stanuju u Mutilskoj počeli su odlaziti u školu Vidikovac preko ovog područja, što mi je jako drago. U centru grada nema se niti gdje drugdje prošetati po zelenilu, a ovo je svega par minuta pješke od MUP-a, priča dok nam, na sredini staze, pokazuje izvor koji žubori, no koji nije vidljiv jer je zakrčen vegetacijom. Kaže da se trenutno ne vidi pravo bogatstvo ovog područja jer još nije krenulo pravo proljeće, no kada ono zazeleni, to je, tvrdi, prava divota, bogatstvo značajno za održivi razvoj Pule.

Odustali od "sunčanog naselja" sa 150 stanova

Teodora Beletić navodi da priča o zoni Pragrande koja se prostire dijelom na gradskom, a dijelom na državnom i privatnom zemljištu, traje već jako dugo.

- Prije skoro 20 godina, 2003., stanovnici i građani Pule su se bunili jer je bilo doneseno idejno rješenje, koje je Grad platio 120 tisuća kuna, a kojim se ovdje planiralo veliko sunčano naselje sa 150 stanova na potpuno neuvjetnom području. Bilo je riječi o nekoliko redova zgrada i cesta koja bi potpuno uništila ovo područje, no od tada ništa srećom nije realizirano. U GUP-u iz 2008. godine stoji da Pragrande treba biti glavni gradski sportsko-rekreacijski centar i gradski park. Dakle planira se da ono ostane kako jest. Naravno, potrebni su detaljni prostorni planovi uređenja u kojima će biti razrađeno što bi se trebalo urediti, posebno zbog odvodnje.

Divlji botanički vrt i pulski Hyde park

Kako ovo područje zamišljaju učenici Eko-škole? Htjeli bi, naime, da Pragrande bude divlji botanički vrt s minimalnim intervencijama te da se redovito održava Staza jabuka uz poučne informacije o povijesnom i ekološkom značaju područja. U jednom dijelu je otpad koji bi se trebao očistiti, a valjalo bi sanirati i kanale s vodom. Trebalo bi nasuti i dijelove, odnosno udubine koje poplavljuju prilikom kiše. Lani je, ističe profesorica, često padala kiša pa je staza neko vrijeme bila neprohodna zbog poplava, no ove godine kiše, srećom za šetače, nema. Voljeli bi, dodaje, da se istraže i zaštite izvori vode i brojni bunari. U perspektivi, mogle bi se montirati i rampe na biciklističkoj stazi koja povezuje Plodine s MUP-om da se spriječi devastacija staze. Intencija je da se kako biciklistička, tako i Staza jabuka uvrste u turističku mapu grada te da se Pragrande promovira kao turistička ekološka destinacija. I turisti bi, napominje Beletić, nakon što posjete tržnicu, mogli produžiti, prošetati i odmoriti u ovom zelenilu gdje je ljeti, dodaje, prekrasna hladovina i tišina, uz zvukove i mirise prirode.

- Namjera je bila da u sklopu projekta ovo područje istraže studenti s Agronomskog fakulteta i iznesu svoje ideje da bi se ovo područje moglo održivo urediti. No, zbog korone to nismo mogli realizirati. Ipak, nadamo se da će se suradnja ostvariti te sačuvati ovaj zeleni dragulj grada, zaključuje Beletić.

Povezane vijesti

• Za čisti zaljev predstoji spajanje Uljanika na obalni kolekt
• Vodič za razvijanje poticanja tjelesne aktivnosti mladih
• Gradonačelnikovo obećanje članovima Eko-škole pulske Gimnazije: PRAGRANDE POSTAJE GRADSKI PARK