STRANI RADNICI U ISTRI
Pula mi je super. Ostat ću ovdje, a doselit će se i cijela obitelj iz Bosne
Deficit radnika u turizmu, ali i u drugim djelatnostima, aktualan je fenomen, kako u Hrvatskoj, tako i u Istri, a održiva i kvalitetna turistička sezona sve više ovisi o uvoznoj radnoj snazi. Nikad se teže nije dolazilo do kvalificirane radne snage. Stoga ne čudi da su kvote za zapošljavanje radnika najviše do sada unatoč tome što je trenutačni broj nezaposlenih 135.247 u zemlji. Najviše interesa stranih radnika dolazi iz susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije.
Najviše iz BiH
Podsjetimo, nakon povećanja kvota u lipnju, Vlada Republike Hrvatske na sjednici početkom kolovoza još je jednom podigla godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2018. godini na ukupno 3.362 novih dozvola. Potaknuta problemima obrtnika i poduzetnika koji ne mogu naći stručnu radnu snagu, u graditeljstvu je odobreno 985 novih dozvola za zapošljavanje stranaca, u turizmu 270 dozvola, u promet 650 dozvola, u prehrambenoj industriji 508, a u poljoprivredi i šumarstvu 747 dozvola. Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić tom je prilikom izjavio da Hrvatska bilježi rekordan pad stope nezaposlenosti, ali da je to praćeno velikom stopom povećanja stope zapošljavanja. Naglasio je da je politika Vlade maksimalno povećanje domaće radne snage. No, iako je Vlada donijela niz mjera u tom smjeru i dalje postoji neravnoteža ponude i potražnje i zato se ide na povećanje kvota.
Kako doznajemo od Nataše Vitasović, glasnogovornice PU Istarske, iz izvješća za prvo polugodište 2018. godine vidljivo je da je na području Istre zaprimljeno 4.645 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, a izdano je 4.179 dozvola za boravak i rad, što je povećanje za 339 posto zaprimljenih zahtjeva, odnosno 322 posto više izdanih dozvola za boravak i rad u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U srpnju je zaprimljeno još 476 zahtjeva, što je više od 192 posto u odnosu na srpanj 2017. godine.
-Zahtjevi su uglavnom podneseni na vrijeme, a najviše zahtjeva podnijeli su državljani trećih zemalja, odnosno državljani Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, uglavnom u djelatnostima graditeljstva, turizma, ugostiteljstva i brodogradnje, kaže nam Vitasović. (Ch. B.)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
