Pulska riva bit će povezana električnim tramvajem koji će od parkinga na Mandraču dovoditi do centra grada domaće i turiste. Biti će to šetnica i prostor prilagođen biciklistima, odakle će se pružati predivan pogled na Arenu, priobalje, Uljanik i uređene fasade zgrada na rivi. Takva vizija razvoja pulske rive zajednička je sugovornicima koje smo upitali kako zamišljaju da će izgledati taj dio Pule 2030.

Povod za naš interes je prošlog tjedna potpisan memorandum između Grada Pule, ACI-ja i Lučke uprave Pula o zajedničkoj obnovi dijela rive smještenog između ulaza u brodogradilište Uljanik i Riječkoga gata. Tom je prilikom pulski gradonačelnik Filip Zoričić rekao da će Pula postati još prepoznatljiviji mediteranski grad i, citiramo, prava ljepotica. No, tada nije otkrivena vizija rive kakva će biti za par godina. Samo je rečeno da je Lučka uprava dala izraditi geodetski situacijski nacrt područja te snimku oštećenja obalne konstrukcije po zonama, nakon čega bi trebala uslijediti izrada idejnog projekta obnove pulske rive.

Komentirajući potpisivanje memoranduma, Sanja Radolović iz SDP-a, vijećnica u pulskom Gradskom vijeću i saborska zastupnica, rekla nam je da bi, "ukoliko bi se išlo u ozbiljnu sanaciju pulske rive, potpisnik memoranduma trebalo biti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture".

Sanja Radolović

- Do obnove rive na način koji to zaslužuje Pula neće doći bez sredstava iz EU fondova i državnog proračuna, odnosno sredstava koja se trebaju osigurati u državnom proračunu kroz navedeno ministarstvo. Zaključno, ne smije se zaboraviti da bi sama rekonstrukcija rive trebala ići paralelno s obnovom pulskog lukobrana, kao i daljnjom sanacijom pulskog zaljeva koji je desetljećima bio izložen teškom onečišćenju, sve do izgradnje obalnog kolektora na kojeg su Puležani dugo čekali, naglašava Radolović.

Kakvu rivu i s kakvim sadržajima u 2030. godini zamišljaju u Nezavisnoj listi Filipa Zoričića, upitali smo Kristijana Biterija, potpredsjednika Gradskog vijeća. Izjavio nam je da pulsku rivu najprije vide kao prostor koji je uređen, popločan i sređen.

- Vidimo ga kao šetnicu i prostor prilagođen biciklistima, mjesto susreta i predivnog pogleda. Naravno da želimo da do izražaja dođe zgrada bivšeg Admiraliteta, da se srede fasade i da prostor krasi moderna urbana oprema, palme i ekološka rasvjeta. Želimo da ostanu tračnice kojima će voziti turistički vlak. Ribarske brodice vidimo u ribarskoj luci, a ne na rivi, sažeto ali dovoljno jasno izložio nam je Biteri viziju rive.

Kristijan Biteri

Dušica Radojčić iz platforme Možemo! i predsjednica Gradskog vijeća pojašnjava zašto Pula u svojoj povijesti nije imala klasičnu rivu kakvu imaju mediteranski gradovi.

- To je zbog industrije i vojnih zona smještenih na samoj obali. Ali to se može popraviti. Riva mora postati mjesto "po mjeri čovjeka", treba ju humanizirati, kako bi barem dijelom Pula osjetila stil života primjeren mediteranskom podneblju. Za to su dva elementa najvažnija: ona mora nuditi estetsko zadovoljstvo, mora biti mjesto za opuštanje, i mora pružiti priliku ljudima da sudjeluju u društvenom životu grada. Dakle, mora biti mjesto javnih događaja, mišljenja je Radojčić. Na pitanje kako to postići, odgovara da je glavni preduvjet maksimalna redukcija prometa vozila.

- Novim prometnim rješenjem u centru grada će se predvidjeti više pješačkih zona i manje prometa osobnih vozila. Potencirat će se korištenje javnog prijevoza koji će svoje koridore dijeliti s pješacima, uz maksimalno ograničenje brzine. Riva bi morala biti prostor koji će oblikovati identitet grada, naglašava predsjednica Gradskog vijeća. Nije joj prihvatljivo sadašnje rješenje ograđene ACI marine, gdje je dozvoljeno parkiranje, te po tom pitanju očekuje promjene u budućnosti.

- Baš zbog kompleksnosti rive i svih dionika koji imaju interes, nije prihvatljivo da se odluke o rivi prepuste samo jednom od njih, kao što je ACI marina. Zahvat uređenja rive bitno će utjecati na identitet grada pa se njeno uređenje ne može prepustiti jednom dioniku koji će zagovarati rješenje vodeći se vlastitim interesima. Marina bi, budući da se radi o centru grada, trebala poštovati javni prostor bez ograda, nudeći sadržaje svima, u što ne spada ni parkiralište, ni proširenje, nastavila je Radojčić.

Dušica Radojčić

Ona ima i rješenje kako da Grad Pula, a ne investitori, vodi realizaciju kompleksnih javnih projekata te bude aktivni prihvatitelj tuđih inicijativa.

- To bi se postiglo ako bi Pula imala gradsku instituciju koja zapošljava profesionalnu ekipu arhitekata i stručnjaka ostalih profila. Tada bi se planovi donosili na 20 i više godina i realizirali se bez obzira na to tko je na vlasti, mišljenja je Radojčić, koja se ne slaže s mišljenjem da ribarskim brodicama nije mjesto na rivi, a što je iznio Biteri sa Zoričićeve liste.

- Potreba građana za javnim prostorom i interes ribara za operativnom obalom naizgled je suprotan, međutim, on se pametnim rješenjima i u dogovoru s ribarima može pomiriti, zaključila je Radojčić.

Na naše pitanje kako zamišlja pulsku rivu 2030. godine, Sanja Radolović odgovara da su to predstavili javnosti još tijekom lanjske izborne kampanje SDP-a.

SDP-ova vizija rive

- Da ne bi sve ostalo na lijepim riječima, pulski SDP je izradio i idejnu vizualizaciju mogućeg izgleda buduće pulske Rive. I dalje smo stava da je na početku rive, na prostoru Mandrača, potrebno neugledni bijeli, prašnjavi parking koji čak i u jeku turističke sezone zjapi prazan, prenamijeniti u garažno-poslovni prostor, odakle bi kretao i bežični ekološki tramvaj za koji već postoje i tračnice u prvoj fazi do ulaza u brodogradilište. Time bi riješili jednu kritičnu prometnu točku i izbjegli ulazak vozila u strogi centar Pule, a tramvaj u Puli bi zasigurno, osim rješavanja problematike ulaska u centar grada, bio i nova gradska atrakcija. Izuzev uređenja Mandrača, smatramo da je potrebno osloboditi prostor između Arene i buduće šetnice na rivi te prenamijeniti sadašnji parkirni prostor na Karolini u trg s kulturno-ugostiteljskim sadržajima. Istovremeno, sadašnji parkirni prostor na Karolini ostao bi i dalje u svojoj funkciji parkirališta, ali bi dobio podzemnu dimenziju, iznijela je Radolović ideju koju su predstavili u lanjskoj predizbornoj kampanji, a koju i dalje smatra bitnom za buduće planiranje rive.

Što se tiče problema prekrcaja ribe u kamione te čišćenja ribarskih mreža, drži da svakako treba razgovarati s vlasnicima ribarskih brodova jer im se već dugo obećavalo uređenje lučice Zonchi u te svrhe, a bivša vlast se propustila javiti i na natječaj iz EU fondova koji je bio raspisan za uređenje ribarskih lučica.

- I zaključno, pitanje uređenja fasada nije samo problematika zgrada na rivi, već sistemski problem koji mora biti sustavno riješen, ne samo na rivi nego u cijeloj Puli. O uspješnosti Dolcevite nema smisla da previše trošim riječi: od 23.000 domaćinstava u Puli, u sedam godina obnovljeno je 40-ak fasada, a u starogradskoj jezgri svega 12! Priliku za popravni ispit treba tražiti u novoj EU financijskoj omotnici 2021.- 2027. i, eventualno, sredstvima Nacionalnog plana za otpornost i oporavak. Predlažemo obnovu pulskih fasada i pročelja po modelu 60 posto financiranja iz EU fondova, 20 posto financiranja iz gradskog proračuna i 20 posto udjela vlasnika nekretnina, zaključila je Sanja Radolović.

Zamišljena podzemna garaža na Karolini

Ako sada u 2022. tražimo odgovor kako će pulska riva izgledati 2030. godine, valja podsjetiti da je idejno arhitektonsko rješenje njenog uređenja predstavljeno još 2011. Tada je, među 13 radova uglednih arhitektonskih biroa, odabran rad zagrebačkog arhitektonskog studija BF. Glavna je premisa proširenje područja kod Carinskog gata za potrebe putničke luke te velik broj pontonskih sadržaja na dionici od tog gata do uvale Mandrač.

Potonji bi se, po tom rješenju, koristili za privez brodova u tranzitu i izletničkih brodova, kao pristanište za manje brodove, za komunalne vezove, diskoteku, kulturnu scenu, bazen, izložbeni paviljon, restoran i veslački klub. Nasuprot tim sadržajima bio bi modernizirani vizualni identitet željezničkog kolodvora koji bi dobio višefunkcionalnu zgradu.

I tada je ponovljena ideja s početka tisućljeća da se parking u luci namjerava riješiti izgradnjom "broda-parkirališta" s 400-tinjak mjesta. Plutajuće parkiralište bilo bi pokretno te bi se pomicalo ovisno o potrebama gradske jezgre ili manifestacija u Areni. Tim nagrađenim radom predviđena je i turistička tramvajska linija, dok je prostor između Amfiteatra i obale zamišljen kao otvoreno arheološko nalazište.

Taj prvonagrađeni rad Grad Pula platio je 125 tisuća kuna. Drugonagrađenom radu Studija 3LHD pripalo je 75 tisuća kuna, a trećenagrađeni, autorski trojac De Architekten Cie, Branimir Medić i Pero Puljiz, za svoj su rad dobili nagradu od 25 tisuća kuna.

Ukupno je Grad Pula tada izdvojio, za lijepe skice i nacrte, čak 225 tisuća kuna, a da ništa od tih radova nije primijenjeno.

(Tema je realizirana uz pomoć proračunskih sredstava Grada Pule za 2022. godinu i prva je u serijalu o tome kako bi Pula trebala izgledati 2030. godine)

Povezane vijesti

• Novih 35 metara pulske rive gotovo do sredine rujna
• DOZNAJEMO: Danas tajni sastanak uzdrmane pulske vlasti. GRBIN, CELAKOSKI I ZORIČIĆ TRAŽE FORMULU OPSTANKA
• Sanja Radolović pojašnjava zašto nije potpisala "Izjavu" Milana Rašule i kaže da će glasati za smjenu Dušice Radojčić