U Turističkoj zajednici Istarske županije očekuju još jednu dobru turističku godinu. Naklonjen nam je i kalendar, prema rasporedu blagdana i školskih praznika sličan 2017. godini. Uskrs pada kasno, tako da se može spojiti s nacionalnim praznikom u Italiji 25. travnja i u Sloveniji s Danom oslobodilačke fronte 27. travnja, a odmah nakon toga su prvomajski praznici. Lipanj također ima lijep raspored i može se napraviti logičnija i lakša tranzicija u glavnu sezonu.
Prošlu, pak, turističku godinu u Istri ćemo pamtiti po početku u visokom startu, s jako dobrim rezultatima već u zimskim mjesecima. Uslijedila je odlična predsezona, kontinuitet je nastavljen u srpnju, a kolovoz je s velikim početnim oscilacijama na kraju ipak dobro završio. Kad tome pribrojimo i najbolju posezonu u povijesti, rekordne rujan, listopad i studeni, dolazimo do rezultata od 4,4 milijuna dolazaka i 28,4 milijuna noćenja prošle godine u Istri. To je pet posto više dolazaka i tri posto više noćenja nego prethodne godine. Istra je lani već 30. rujna, dakle tri mjeseca ranije, ostvarila godišnji rezultat iz 2017. Najbolje od svega je što su gotovo sva povećanja realizirana u zimskim mjesecima te u pred i posezoni, što potvrđuje da smo na dobrom putu da od ljetne, izrazito sezonske, postanemo cjelogodišnja turistička destinacija.
Povratak konkurencije
Protekle četiri godine, ističe direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević, bile su za Istru jako dobre, s iznadprosječnim rastom. U razdoblju od 2014. do 2018. narasli smo u dolascima s 3,2 na 4,4 milijuna, što je 36 posto ili 1,2 milijuna gostiju više. U noćenjima smo stigli od 22,2 na 28,4 milijuna, što je 27 posto, odnosno 6,2 milijuna noćenja više. Zimski mjeseci su u zadnje četiri godine rasli s 270 tisuća na 545 tisuća - čak 94 posto! Predsezona za 37 posto ili gotovo dva milijuna noćenja više, glavna sezona za 23 posto, a posezona za 25 posto. Pomogle su, naravno, i političke prilike koje su izazvale određeni dizbalans u turističkim tokovima, što je smanjilo turistički promet u Turskoj, Grčkoj i zemljama sjeverne Afrike. Hrvatska i Istra među rijetkima su koji su tu situaciju pametno iskoristili i odradili jako dobar posao, smatra Ivošević.
- Ova godina definitivno će biti godina izazova i to ne deklarativno, već u pravom smislu te riječi. Naime, postoji jako puno čimbenika, kako na inozemnom turističkom tržištu, tako i onih internih, koji će značajno utjecati na ishod turističke 2019. Prema dostupnim pokazateljima i kretanjima na turističkom tržištu, situacija se u turističkom smislu normalizira i to nam je velik znak da na tu novonastalu situaciju moramo računati. Konkurencija na Mediteranu se vratila na scenu, to smo već u 2018. osjetili, a u ovoj će to biti još samo izraženije. Brexit je za nas također važno pitanje. O tome kako će se taj proces odvijati i koje će posljedice za sobom povući možda će se znati 31. ožujka, no već su nas u studenom na sajmu WTM u Londonu engleski partneri pitali imamo li plan B u slučaju uvođenja viznog režima. U to tržište smo posljednjih godina uložili značajna sredstva da bismo ublažili problem ruskog tržišta, stoga ne bi bilo dobro da nam se ponovi ruski scenarij. Koliko nam je bitno englesko tržište, dovoljno govori podatak da smo u posljednjih pet godina rasli po 100 tisuća noćenja godišnje. U 2018. ostvarili smo 915 tisuća noćenja i ako ne budemo imali značajnih problema, ove godine mogli bismo dostići milijun noćenja s tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, kaže Ivošević.
Tour, Polo, Sea Star…
Ključni su elementi uspjeha Istre, tumači, dobra organizacija destinacije, suradnja privatnog i javnog sektora s uhodanim protokolom komunikacije svih glavnih igrača u turizmu, ali i promišljena strategija nastupa i cjenovne politike velikih hotelijera, što su naša emitivna tržišta očigledno ocijenila kao konkurentan proizvod. Rezultate su dali i drukčiji pristup promociji destinacije, što je zacrtano u novom Master planu razvoja turizma Istre, ali i desetak velikih i značajnih manifestacija upravo u predsezoni, od Tour of Croatia, Polo classica i Sea Star festivala, do raznih europskih i svjetskih sportskih prvenstava.
- Značajne investicije realizirane proteklih nekoliko godina, u prosjeku iznad 250 milijuna eura na godišnjoj razini, potvrdile su da možemo održavati visoku razinu atraktivnosti i generirati nove usluge i proizvode. Istra već duži niz godina predstavlja vrlo dobro posloženu i organiziranu turističku destinaciju, a lani je u broju noćenja i dolazaka u prvih šest mjeseci postignut povijesno najbolji rezultat predsezone. Za razliku od 2017. kada su rekordni bili travanj i lipanj, prošle godine radi drugačijeg rasporeda praznika i blagdana, jaki su bili ožujak i svibanj. U ožujku smo imali 311 tisuća noćenja, 57 posto više nego godinu prije, s povećanjem noćenja isključivo u hotelima, a riječ je o još uvijek zimskoj sezoni. Travanj je zabilježio samo tri posto minusa u odnosu na lanjski rekord, što je bilo očekivano s obzirom na rani Uskrs (u ožujku). Uslijedio je očekivano odličan svibanj koji je prvi put u povijesti dostigao više od dva milijuna noćenja (godinu prije 1,3 milijuna). Prvih petnaest dana u lipnju u kojem lani nije bilo blagdana, minus se kretao od 18 do 22 posto, ali je druga polovica mjeseca bila izuzetno dobra. Lipanj je završio s gotovo četiri milijuna noćenja (godinu prije 4,24 milijuna) te nadmašio i najoptimističnije prognoze, tumači Ivošević.
Rast u studenom
Prva polovica godine bila je veliko iznenađenje. U prvih šest mjeseci realizirano je 1,55 milijuna dolazaka i 7,44 milijuna noćenja, što je rast od 11 i devet posto. To je daleko najbolji rezultat predsezone u dugoj povijesti turizma Istre. Imali smo 585 tisuća noćenja više nego lani u istom periodu. U špicu sezone, dakle, ušli smo s jako dobrim rezultatom, poglavito imamo li na umu da se posljednjih godina značajno produžava predsezona. Srpanj je u dolascima dostigao kolovoz, a u noćenjima se posve približio gornjoj granici tog tradicionalno udarnog ljetnog mjeseca. Razlika je svega 350 tisuća noćenja. Lani je kolovoz počeo jako loše, s 2-3 posto minusa u prvih 15 dana, što je u realnim brojkama izuzetno velik manjak, no kasnije se to stabiliziralo i mjesec je okončan s jedan posto više dolazaka i jedan posto manje noćenja.
Uslijedila je rekordna posezona. Rujan je ostvario najbolji rezultat u povijesti, gotovo 3,5 milijuna noćenja, tri posto ili 110 tisuća noćenja više nego godinu prije. U listopadu je zabilježeno 610 tisuća noćenja, što je 14 posto više, a u studenom 150 tisuća s godišnjim rastom od čak 29 posto. Prosinac je također bio izuzetan, ostvareno je 15 posto više noćenja nego u zadnjem mjesecu 2017. godine.( Duška PALIBRK)