U Puli je prošle godine morao bio otvoren i treći upisni rok, što će, po svemu sudeći, biti potrebno i ove godine ako se koliko-toliko žele popuniti predviđena mjesta. Prorektorica za studente, obrazovne programe i suradnju prof. dr. sc. Nevenka Tatković kaže da je broj prijava novih studenata na fakultete u ljetnom upisnom roku ove godine manji na gotovo svim sveučilištima u Hrvatskoj, a razlozi su, ističe, mnogostruki

U ljetnom upisnom roku Sveučilište u Puli upisalo je samo 439 novih studenata od ukupno 1.435 predviđenih mjesta, odnosno ostalo je slobodno 996 mjesta. Pokazatelj je to da se nastavlja negativni trend po kojem iz godine u godinu opada broj studenata koji se prijavljuju i upisuju na pulsko Sveučilište, a sličan je trend i na ostalim sveučilištima u Hrvatskoj. U Puli je prošle godine morao bio otvoren i treći upisni rok, što će, po svemu sudeći, biti potrebno i ove godine ako se koliko-toliko žele popuniti predviđena mjesta.  

Prorektorica za studente, obrazovne programe i suradnju Sveučilišta u Puli, prof. dr. sc. Nevenka Tatković, ističe da je broj prijava novih studenata na fakultete u ljetnom upisnom roku ove godine manji na gotovo svim sveučilištima u Hrvatskoj, a razlozi su, ističe, mnogostruki.

- Činjenica je da se broj srednjoškolaca u Hrvatskoj smanjio zbog iseljavanja obitelji iz Hrvatske. Osim toga, promijenili su se trendovi i veći je interes za upise na studije iz STEM područja, kao što su biomedicina, informatika ili tehničke znanosti, čemu se i naše Sveučilište prilagođava otvaranjem novi studijskih programa te promjenama u strukturi ponude. Nadalje, broj studenata koji imaju financijske mogućnosti studiranja izvan mjesta boravka također je manji nego lani, stoga srednjoškolci biraju studije na kojima ostvaruju stipendije, primjerice vojne akademije. U cijeloj Hrvatskoj opao je interes za neke studije koji su donedavno bili atraktivni, ne samo kod nas. Uz sve to, ove su godine rezultati državne mature u ljetnom roku bili loši, pa se studenti nisu mogli upisati na željene studije, stoga dodatne studente očekujemo u jesenskom roku, kaže Tatković, dodavši kako je poznato da većina mladih nakon srednje škole želi otići na studij u neki drugi grad, a ako im to ne uspije, onda se ipak vrate studirati u svoj grad.

- Iz iskustva ranijih godina, u jesenskom roku upisujemo i pulske srednjoškolce, stoga smo sigurni da će krajnja slika ovogodišnjih upisa ipak biti puno bolja za otprilike dva mjeseca, obrazložila je Tatković.

Svi žele u STEM

Dodaje da je vidljivo kako se bilježi pozitivan trend upisa na nove studijske programe u STEM području, ali i drugim novim programima.

- Naše se Sveučilište prilagođava trendovima i nastoji širiti ponudu novim studijskim programima te će je uskoro upotpuniti studijem medicine, za koji postoji veliki interes maturanata. Iako je Sveučilište u Puli jedno od najmlađih sveučilišta u Hrvatskoj, iz dana u dan se razvija dinamikom koja je vidljiva svima koji prate naš razvoj u posljednjih nekoliko godina. Taj razvoj ne određuje samo broj prijavljenih studenata u prvom, ljetnom upisnom roku, već i raznovrsnost ponude, broj i vrsta novih studijskih programa, usklađenost studijskih programa s potrebama tržišta rada i mnogi drugi faktori. Sveučilište Jurja Dobrile svake godine širi lepezu svoje ponude s dva, tri nova studijska programa, što potvrđuje njegov dinamičan razvoj i pozitivnu razvojnu perspektivu, ističe Tatković, dodavši da je većina novih programa iz STEM područja kojem se posljednjih godina daje prioritet jer po završetku takvih studija studenti lakše pronalaze posao. A kao dokaz da se pulsko sveučilište kontinuirano i vrlo dinamično razvija i prilagođava potrebama tržišta rada, Tatković ističe i činjenicu da svake godine u Puli studira oko 40 posto studenata iz kontinentalnog dijela Hrvatske i priobalja.

Premalo se ulaže

- Svi govore o lošim rezultatima državne mature ove godine, no teško je jednoznačno odgovoriti koji su razlozi takvih rezultata. Međutim, poznata je činjenica da se u sve razine obrazovanja u Hrvatskoj premalo ulaže, odnosno, općenito se premalo financijski izdvaja za obrazovanje, pa ni ishodi učenja i uspjeh učenika ne mogu biti bolji. Svim obrazovnim institucijama nužno su potrebni dobro opremljeni kabineti, laboratoriji, vježbaonice, nova i suvremena didaktička oprema i slično, kako bi čiste predavačke nastave bilo što manje, a praktične nastave što više, te kako bi proces učenja i poučavanja postao zanimljiviji, lakši i efektniji. Osim toga, studentima koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske ili iz inozemstva potrebno je osigurati adekvatan smještaj, jer je to važan dio studentskoga standarda. Svjesni smo situacije s privatnim stanovima za iznajmljivanje koje je sve teže naći, a i tada nam stanodavci početkom ljeta studente iseljavaju iz stana kako bi se pripremili za turističku sezonu, i to baš onda kada su studentima u tijeku ispiti. Zato se intenzivno priprema dogradnja postojećeg studentskog doma, čime će se smještajni kapaciteti pulskog Sveučilišta povećati, a time i interes studenata za dolazak u Pulu, istaknula je Tatković.

Na japanski jezik velika navala, za hrvatski jako slab interes

Na studiju japanskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile u ljetnom su roku upisali 31 brucoša, a na jednopredmetnom studiju hrvatskog jezika i književnosti nijednoga!? Osam ih je, doduše, upisalo hrvatski jezik u dvopredmetnoj kombinaciji, ali i s njima to je velik pad koji pulska kroatistika ne pamti u 25 godina svog postojanja. Nula upisanih zasad je i na dvopredmetnom studiju latinskog jezika i književnosti, dok je najveći interes za također dvopredmetni studij engleskog jezika i književnosti koji je upisalo čak 29 od ukupno 95 brucoša upisanih na Filozofski fakultet u ljetnom roku.

Iako se od jesenskih upisa tradicionalno očekuje da Puli preusmjere dio onih koji u prvom roku nisu prošli na drugim sveučilištima u zemlji, ove godine to također dolazi u pitanje budući da je manjak kandidata na upisima u više i visoke škole postao nacionalni problem. Ustanovama, dakle, predstoji borba za svakog studenta, parafrazirajmo čestu frazu u turističkoj branši.

- Anglistiku smo pokrenuli prošle godine i jako smo zadovoljni odazivom studenata. I talijanistika još prolazi dobro, a velik pad na kroatistici pokazatelj je i demografskih kretanja i iseljavanja stanovništva iz Hrvatske. Koliko god Sveučilište forsira STEM područje, ni tu nema puno zainteresiranih studenata. Od stotinu mjesta na informatici je zasad popunjeno tek 30, na znanosti o moru, što je predivan studij, samo je petero upisanih. Što se tiče hrvatskog jezika i književnosti "zakazala" je Slavonija: sada nismo imali nijednog kandidata odande, a oni su činili 18-20 od 25 prijavljenih u prvom upisnom roku. Koliko znam, ti kadrovi nisu do sada imali problema sa zapošljavanjem; osim u školama, bili su traženi i gospodarstvu, radili su kao glasnogovornici, novinari, lektori, uz znanje stranih jezika i kao prevoditelji. Ne možemo samo brojiti novac i raditi na kompjutoru, iako i u tome trebamo humanističke sposobnosti. Humanističke znanosti su i vani na cijeni jer nas je malo i prema njima se odnose kao prema malim draguljima, kaže dekanica Filozofskog fakulteta Klara Buršić-Matijašić.

Povezane vijesti

• VJEČITI STUDENT JE ZAVRŠIO FAKS: Ovaj čovjek je diplomirao u 88 godini. A tek kad vidite što je diplomirao
• Tehnologija koja olakšava život osobama s invaliditetom
• INFO POINT: Završeni studenti informatike neće imati problema sa zapošljavanjem