Zoričićeva ekipa danas (snimio R. RAUCH)
"U stvaranju prostorne strategije grada trebali bi sudjelovati gradska uprava, urbanisti, arhitekti i zainteresirani građani. Trenutno ne postoji povjerenje građana u gradsku upravu, koja po takvim pitanjima uopće ne konzultira struku. Građane se pita za mišljenje putem e-savjetovanja, ali je to samo forma. Svaki prijedlog i primjedba se odbijaju, a Grad Pula radi izmjene generalnog urbanističkog plana prema vlastitim željama i željama određenih investitora", kazala je Ivana Mohorović, voditeljica tima za urbanizam nezavisne liste Filipa Zoričića, koja je danas održala press konferenciju na pulskoj Rivi.
Mohorović je kao najveće probleme prostornog planiranja istakla nedostatak ikakve strategije i dugoročnije vizije, dodavši da građani Pule "ne znaju kako će grad izgledati za deset ili dvadeset godina". Također se osvrnula na nepostojanje natječaja za javne prostore, problem parkinga i prometa koji "je već svima jasan" i koji bi se mogao riješiti novim trgom ispod Arene i garažnom kućom ispod njega, ali i uvođenjem autobusne linije koja bi spajala centar i garažnu kuću na Mandraču, uređenje rive i starogradske jezgre. U uvodnom dijelu također se spomenulo prijeko potrebno uređenje rive i starogradske jezgre, ali i ideju profesorice Ivne Bevanda da se na Muzilu napravi 200-hektarski javni park s botaničkim vrtom.
Voditelj tima za kulturu dr. Vito Paoletić već se po tradiciji prisutnima prvotno obratio na talijanskom jeziku, praksa koja se u ovoj predizbornoj kampanji, osim klasičnog "buondžorno a tuti", rijetko može čuti. Paoletić se ponajviše osvrnuo na problem Kandlerove ulice i Giardina.
- Tko prati naše pressice i programe vidjet će da je starogradska jezgra u centru naše pažnje i nju svakako želimo oživjeti. Za to je potrebno uložiti u strukture i omogućiti sadržaj. Kao građani Pule, osjećamo potrebu revidirati projekt Kandlerove ulice i art zone koji nikad nisu zaživjeli. Velik je broj gradskih prostora koji bi se u toj ulici po povoljnijim uvjetima mogao dodijeliti obrtnicima ili umjetnicima, čime bi ljude vratili u grad. Tu su i Giardini, žila kucavica našeg grada, koji moraju biti bolje uređeni, a za njih moramo također odrediti smjer u kojem će se razvijati, kako ne bi bili samo niz diskoteka na otvorenom. Ipak je tu i stambena zona u kojoj ljudi žive, istaknuo je Paoletić.
Spomenuo je i uvođenje stipendija za talentirane umjetnike, poticanje suradnje s umjetnicima iz drugih gradova te dovođenje istih u Pulu.
Prisutnima se obratio i ravnatelj Medicinske škole Ivan Žagar, koji se također osvrnuo na područje kulture, naročito muzej, film i kazalište.
- Naša je inicijalna ideja da bi grad Pula trebao dobiti svoj gradski muzej, odnosno muzej grada Pule u jednoj od austrougarskih zgrada u centru. Muzej bi bio složen u nekoliko tematskih cjelina - rimsko razdoblje, srednji i novi vijek, doba Austro-Ugarske koje je ovom gradu dalo svojevrsni pečat i stvorilo kostur grada, talijansko razdoblje između dva svjetska rata, doba Jugoslavije te današnju Pulu u Republici Hrvatskoj, kazao je Žagar.
U nastavku je rečeno da je repertoar pulskog INK nedovoljno prepoznatljiv, a istaknuta je i činjenica da kazalište ima tek jednog stalno zaposlenog glumca te potreba za jačanjem lutkarskog programa. Za Pula Film festivala je Žagar dao ideju da se u sam program uključe i filmovi iz čitave regije - ne samo bivše Jugoslavije, već i Austrije, Italije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Albanije.
- To su sve velike kinematografije koje mogu ponuditi kvalitetu i smatramo da bi tek u takvoj konkurenciji, kroz sedam festivalskih dana, mogli dobiti reprezentativni festival koji bi se mogao upisati u festivalsku mapu Europe, zaključio je ravnatelj Medicinske škole.