Nevjerojatno je kako se u crkvenim prostorima prikazao film koji sadrži i dugi govor ustaškog ratnog zločinca Vjekoslava Maksa Luburića, krvnika iz Jasenovca, u kojem on opisuje uspostavu tzv. NDH i „veliku podršku” koju je ta satelitska paradržava navodno uživala među stanovništvom
Kontroverzni nastup slovenskog spisatelja Romana Leljaka u dvorani pulske crkve Sv. Ivana Krstitelja uznemirio je širu javnost svojim porukama u kojima se izvrću poznate povijesne činjenice i dovodi u pitanje antifašističko naslijeđe na kojem se temelji hrvatski ustavni poredak. Promovirajući knjigu i film „Mit o Jasenovcu", amaterski povjesničar i nekadašnji podoficir obavještajne služne JNA, Roman Leljak iznio je nekoliko provokativnih tvrdnji u vezi te teme koje, prema ocijeni relevantne historiografije, ne odgovaraju povijesnoj istini i postojećoj dokumentaciji, ali mogu poslužiti kao duhovna hrana intelektualno skromnijim podupirateljima nacionalističke ekstremne desnice.
Roman Leljak se posebno istaknuo tvrdnjama o broju žrtava ustaškog konclogora u Jasenovcu, provedbi nacističkih rasnih zakona i lažnoj pažnji koje su vlasti tzv. NDH poklanjali djeci, tvrdeći kako su ustaše „zbrinuli” djecu „koju su partizani ostavili po šumama.”
Nevjerojatno je kako se u crkvenim prostorima prikazao film koji sadrži i dugi govor ustaškog ratnog zločinca Vjekoslava Maksa Luburića, krvnika iz Jasenovca, u kojem on opisuje uspostavu tzv. NDH i „veliku podršku” koju je ta satelitska paradržava navodno uživala među stanovništvom.
Umanjuje broj žrtava
Navode iz uratka Romana Leljaka nedavno je osporila i Javna ustanova Spomen područje Jasenovac te su revizionističkim povijesnim podacima o manje od dvije tisuća žrtava tog stratišta suprotstavili rezultate istraživanja koja su pokazala kako je žrtava bilo 83.145.
U Puli je Leljak također spominjao umanjene brojke što je izazvalo žestoke kritike.
"Autor u filmu znatno umanjuje broj žrtava ubijenih u logoru Jasenovac, te poriče da je u logoru ustaški režim izvršio masovne zločine genocida i holokausta prema Srbima, Romima, Židovima, i Hrvatima koji se nisu slagali s politikom ustaša", komentirali su iz Spomen područja Jasenovac u rujnu 2018., kada se pojavilo spomenuto djelo slovenskog autora koji je „iskazao neskrivene simpatije prema ustaškom režimu, a NDH u početnoj fazi nastajanja prilikom proglašavanja rasnih zakona od milja naziva 'mlada hrvatska država'". (Dubravko GRAKALIĆ)