Iako su satelitske snimke ukazale na smanjenje zagađenja zraka, s druge strane kriza onečišćenja plastikom doživjela je svoj vrhunac zbog pandemije COVID-19.

Naime, plastika predstavlja sve veći ekološki problem. Prema navodima nevladine organizacije OceansAsia, procjenjuje se da je u 2020. godini proizvedeno 52 bilijuna zaštitnih maski za lice, a čak oko 1.56 bilijuna završava u morima diljem svijeta. Tako je primjerice Kina povećala proizvodnju maski za 450 posto u samo mjesec dana, a posljedice korištenja maski i rukavica tijekom pandemije vidljive su širom svijeta. Prema istraživanjima, do 2050. u morima bi moglo biti više plastike nego životinja.

Obzirom na količinu plastike, Jadransko more svrstava se među najzagađenija mora. Morske životinje (npr. kornjače) vrlo često zamjenjuju plutajuće zaštitne maske ili rukavice za hranu što posljedično uzrokuje pothranjenost, trovanje ili čak smrt. Upravo na taj način, plastika ulazi u organizam morskih životinja te, putem hranidbenog lanca, dolazi i do čovjeka. Odbačene zaštitne maske i rukavice nakupljaju se na morskom dnu i duž obale, a za njihovu razgradnju potrebno je 450 godina što predstavlja veliki ekološki problem za cijeli morski ekosustav, doznajemo u pulskom akvariju. 

Povezane vijesti

• Zero Waste Croatia Network: Troje “stručnjaka za plastiku” obmanjuje javnost
• Zelena akcija: Hrvatska mora biti odlučnija u borbi protiv zagađenja plastikom
• Glavata želva uginula prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj ozlijedili crijeva. ZABRANA VREĆICA SAMO JE PRVI KORAK