BOGATA POVIJEST

PLES MILIJUNA: Evo koliko novca Puli donose Arena, Augustov hram, Zerostrasse... Ulaznice i suveniri prodaju se "kao alva"

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Arena je, naravno, najveći izvor prihoda

Arena je, naravno, najveći izvor prihoda


Ove sezone Pula vrvi turistima, čemu svjedoče krcate plaže, gužve u prometu te brojni posjetitelji na gradskim ulicama i trgovima u svako doba dana. To pokazuju i odlični turistički rezultati i brojke o posjećenosti pulskih znamenitosti.

Naime, u prvih pola godine, počevši od 1. siječnja pa do 30. lipnja, pulsku Arenu, kraljicu znamenitosti u našem gradu, obišlo je 126.782 posjetitelja, a prihod od ulaznica veći je od 6,6 milijuna kuna.

Prihod od ulaznica u Augustov hram iznosi 59.534 kune. U istom razdoblju promet robe (suveniri) iznosio je ukupno 846.226 kuna, a samo na suvenire kupljene u Areni odnosi se najveći dio od 834,9 tisuća kuna. Ukupno je, dakle, Arheološki muzej Istre u šest mjeseci ove godine od ulaznica i prodaje suvenira uprihodio 7.558.128 kuna, a samo Arena donijela je 7.487.312 kuna. To je tek nešto manje od rekordne 2019. godine, kad je u istom razdoblju od ulaznica i suvenira ukupno ostvareno 7.583.991 kuna.f]>

Lani je u prvih šest mjeseci Arenu obišlo samo 44.135 ljudi, a rekordne 2019. - njih 174.508.

I Augustov hram bilježi značajan porast posjeta u odnosu na lani. Naime, tada ga je obišlo 1.813 gostiju, dok je ove godine taj broj nekoliko puta uvećan - riječ je o 7.136 posjetitelja.

Muzejsko-galerijski prostor Sveta Srca zaključno s 30. lipnjem posjetilo je 4.774 turista, što je gotovo 3 tisuće više u odnosu na lani kada ih je bilo svega 1.813. Referentne 2019. bilo ih je 5.787. U šest ovogodišnjih mjeseci od ulaznica u Augustov hram uprihodovano je 59,5 tisuća kuna, promet robe iznosio je 11,3 tisuće kuna, dok galerije Sveta srca, C8 i Galerija Amfiteatar nisu donijele prihode.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, pod čijom su ingerencijom spomenute znamenitosti, napominje da je u prvoj polovici ove godine promet od ulaznica gotovo jednak kao u istom razdoblju rekordne 2019. godine, a riječ je o nešto više od 6,6 milijuna kuna. Na ime redovitog turističkog posjeta i korištenja lokaliteta lani je ukupno prihodovano 16,15 milijuna kuna.

Na upit kako će se utrošiti prihodi, Komšo ističe da temeljem ugovora, za poslove očuvanja, istraživanja, stručnog redovitog održavanja, korištenja i prezentacije kulturno-povijesnih spomenika, Arheološki muzej Istre osigurava 30 posto prihoda, što za 2021. godinu iznosi 4,84 milijuna, a za navedene stavke utrošeno je 19,05 milijuna kuna.

- Lani je najviše utrošeno u konzervaciju i rekonstrukciju Malog rimskog kazališta (12.190.445 kuna), konzervaciju i rekonstrukciju gradskih bedema (946.724 kuna), popločenje kod Dvojnih vrata (904.988 kuna), konzervatorsko-restauratorske radove na kapeli sv. Marije Formoze (239.834 kuna), dok je adaptacija sanitarija u Areni stajala 156.317 kuna. Dio sredstava utrošen je u brojne druge manje zahvate na spomenicima, te za korištenje i ostale troškove, pojasnio je Komšo. Napominje da je u ovoj godini planiran nastavak održavanja i ulaganja u spomenike, s naglaskom na završetak uređenja Malog rimskog kazališta.

Posjetiteljima je vrlo zanimljiv i novi turistički proizvod koji je nastao spajanjem podzemnih tunela Zerostrasse i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. Njega je, naime, u prvih šest mjeseci ove godine obišlo 44.674 posjetitelja, a u tom je razdoblju ostvareno 952.440 kuna prihoda od ulaznica. Lani u istom razdoblju, još uvijek u doba korone, dvije atrakcije obišlo svega 2.557 posjetitelja, a ostvareno je 30.005 kuna prihoda.

U istom razdoblju rekordne 2019. godine Muzej i Zerostrasse, koji tad nisu bili povezani liftom, obišlo je 28.776 turista. Tada je prihod od ulaznica iznosio 433.265 kuna.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter