Od iduće akademske godine riječki studenti povijesti umjetnosti stručnu praksu moći će obavljati na području Istre, rečeno je jučer na Kaštelu, na predstavljanju stručne suradnje Povijesnog i pomorskog muzeja Istre i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, čiji je Senat nedavno pulski muzej imenovao svojom stručnom bazom.

Veliko priznanje

- Za nas je to veliko priznanje, predstavlja spoj znanosti, struke i visokog obrazovanja s jedne strane, a s druge strane i prakse u onome čime se muzej bavi u svakodnevnom radu, istaknuo je ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac. Marijan Bradanović, profesor Odsjeka za povijest umjetnosti i voditelj Katedre za istraživanje i zaštitu kulturne baštine Filozofskog fakulteta u Rijeci, rekao je da se na ovaj način studentima osigurava budućnost rada u struci.

- Više od 20 posto studenata dolazi nam iz Istre, tako da smo se odlučili da županijskom muzeju PPMI-ju ponudimo suradnju čime će se naši studenti već na preddiplomskoj razini, kao praktikanti, upoznati s radom muzejskog kustosa pa i s aspektima konzervatorskog rada s obzirom da kolegica Sunčica Mustač ima i to iskustvo, kaže Bradanović.

Studenti će ovdje obavljati individualnu praksu, oko 60 sati, za što dobivaju tri ECTS boda, ili mogu upisati stručnu praksu grupno kao izborni kolegij.

- Stručna praksa previđena je za 10-ak studenata, a na njima je da prepoznaju kvalitetu kolegice Mustač te da imamo i taj vid stručne prakse koji postaje sve važniji, kaže Bradanović, napominjući da riječki Odsjek za povijest umjetnosti pohađa 15-ak studenata iz Istre na preddiplomskoj razini, dok je na diplomskoj razini taj broj mnogo veći.

Sunčica Mustač, voditeljica Kuće fresaka u Draguću i mentorica novoformirane stručne baze, kaže da kolegij namjeravaju voditi terenski na području cijele Istre, studentima prenijeti znanje i od njih stvoriti vrhunske stručnjake. "Zamislili smo da studente bazično naučimo kako se, primjerice, katalogizira kulturna baština izvan muzeja, kako se inventariziraju župne zbirke, analiziraju nepokretni kulturni objekti, popunjava Patrimonio culturale Istriano, online baza podataka koju razvija naš muzej. Mi kao muzej ili ja kao kustos ne možemo voditi ili obavljati radove na kulturnim dobrima što smo prije mogli, ali možemo interpretirati, istraživati i popularizirati baštinu", naglašava Mustač.

Istarske freske

Referirajući se na Kuću fresaka u Draguću, objašnjava da su prve dvije godine uspjeli uspostaviti suradnju sa svim relevantnim institucijama koje se bave zaštitom kulturne baštine, konzervacijom i restauracijom. Ovaj mladi odjel PPMI-ja od 2017. godine bavi se izvanmuzejskom kulturnom baštinom, prvenstveno zidnim slikarstvom, iako se, ističe Mustač, nameću i drugi dijelovi kulturne baštine. Pokrenuli su i niz seminara u Draguću, a nedavno je dovršena monografija o zidnom slikarstvu.

Vladimir Torbica, županijski pročelnik za kulturu, ističe da ustanove ne mogu biti isključivo kulturne ili znanstvene, već je budućnost upravo u suradnji i implementaciji svega onoga što je bitno za studente s našeg područja, a koji studiraju u Rijeci. "Nadam se i vjerujem da će se, osim s Rijekom, suradnja muzeja ostvariti i s drugim sveučilištima", zaključuje Torbica.

Povezane vijesti

• Pulski studentski dom popunjen
• U potrazi za nostalgičnom Istrom
• Istarski studenti promovirali istarsku kulturu i duh na velikom međunarodnom skupu u Ljubljani