Osnaženo fuzijom Veleučilište bi imalo uvjete za upis u Upisnik znanstvenih organizacija, te bi s opremom koja se nalazi u laboratorijima Metrisa imalo infrastrukturnu osnovu za jačanje suradnje s gospodarstvom, provođenje znanstvenih istraživanja u području mehanike, kemije i biotehnologije, ali i za pisanje i provođenje projekata koji se mogu aplicirati na fondove za dodjelu bespovratnih sredstava, te za razvijanje novih studijskih programa i jačanje studentske laboratorijske prakse, kaže dekan Daglas Koraca
„Puno dobrih stvari dogodilo se u proteklom razdoblju na Istarskom veleučilištu, ali su se isto tako donosile odluke i vukli potezi koji, ne samo da nisu bili u skladu sa zakonskim propisima, već su prouzročili i ozbiljnu financijsku štetu, te direktno ugrozili opstojnost ove institucije. Međutim svi ti problemi sad su na sreću iza nas, okrenuli smo novu stranicu, te sam uvjeren da kvalitetnim radom i programima naše Veleučilište ima odlične temelje ne samo za nastavak rada, već i za daljnji razvoj“, započinjući priču o razvojnim planovima Istarskog veleučilišta za naredno četverogodišnje razdoblje kaže novi dekan te visokoškolske institucije dr. sc. Daglas Koraca. Značaj i važnost ove institucije za Istarsku županiju i Grad Pulu je ogroman, kaže on, i to zato što Veleučilište predstavlja institucionalnu bazu visokoškolskog obrazovanja u kojoj se stvara i prenosi znanje na buduće generacije u području strukovnog obrazovanja. „Želimo unaprijediti Istru u znanstvenom i stručnom smislu. Želimo stvoriti regiju znanja, a Istarsko veleučilište je jedan od ključnih dionika u tom procesu“, kaže Koraca. U svom programu rada naglasio je kako se uz nepredvidljive tržišne uvjete u kojima djeluje Veleučilište mora profilirati i razvijati sukladno potražnji strukovnih zanimanja na tržištu rada i kontinuirano unaprjeđivati svoje studije.
„Konkurencija u visokoškolskom i cjeloživotnom obrazovanju je velika, studenti imaju veliku mogućnost izbora, te svoj odabir temelje na uspješnosti studentskog programa u domeni realizacije brzog zapošljavanja. To je indikator uspješnosti na kojem Istarsko veleučilište mora stvarati komparativne prednosti. Istovremeno treba raditi na podizanju razine znanja i vještina naših nastavnika, ali i svih zaposlenika kako bi osigurali vlastiti razvoj i spremno odgovorili izazovima tržišta. To uključuje informatizaciju Veleučilišta, digitalizaciju dokumentacije, nastavnih materijala i predavanja, te opremanje prostora „smart“ sustavima i rad na povećanju učinkovitosti komunikacije i učinkovitosti rada svih službi, odjela i dekanata“, konstatira novi dekan Veleučilišta. Radi se o programu rada, kaže, razvojnom u smjeru napretka Veleučilišta u nastavnom i znanstvenom dijelu kroz fuziju s nekim drugim županijskim institucijama. „Jedna od mogućnosti za kvalitetniju suradnju s gospodarstvom je priprema i realizacija značajnih zajedničkih projekata usmjerenih ka povećanju konkurentnosti.
To se po mom mišljenju može kvalitetno realizirati spajanjem Istarskog veleučilišta i Centra za istraživanje materijala Metris koji je isto tako županijska ustanova. Tom fuzijom obje bi institucije ojačale, Veleučilište u znanstveno istraživačkom, a Metris u znanstveno nastavnom smislu. Tako osnaženo Veleučilište imalo bi uvjete za upis u Upisnik znanstvenih organizacija, te bi s opremom koja se nalazi u laboratorijima Metrisa imalo infrastrukturnu osnovu za jačanje suradnje s gospodarstvom, provođenje znanstvenih istraživanja u području mehanike, kemije i biotehnologije, ali i za pisanje i provođenje projekata koji se mogu aplicirati na fondove za dodjelu bespovratnih sredstava, te za razvijanje novih studijskih programa i jačanje studentske laboratorijske prakse“, kaže Koraca. Kad su studentski programi u pitanju temelj Veleučilišta proteklih godina činili su kratki i preddiplomski studij politehnike, međutim propašću brodogradilišta Uljanik i ti su studiji na našem području na neki način osuđeni na stagnaciju s obzirom na to da je nestao najveći gospodarski subjekt koji je zapošljavao kadrove tog profila.
„Radi se o studijima koji su na neki način i bili dizajnirani za kadrove iz Uljanika, međutim okolnosti su se promijenile i izgubili smo tu tržišnu nišu. Zbog toga smo se okrenuli novim studijima pri čemu smo izuzetno dobar odaziv i interes studenata pobudili za upis na preddiplomski trogodišnji studij mehatronike zbog čega na tom programu bilježimo i najveći porast upisanih studenata u ovoj akademskoj godini“, kaže Koraca. Mehatronika je područje studija koji spaja osnove mehaničkog, električnog i računalnog inženjeringa. Definicija kaže kako se ne radi o novoj tehničkoj grani već o pristupu koji naglašava neophodnost ujedinjavanja i snažnog međudjelovanja različitih područja tehnike. Cilj je poboljšanje funkcionalnosti tehničkih proizvoda i sustava spajanjem svih komponenti u jednu. Radi se o relativno mladoj znanosti koja je danas vrlo traženo zanimanje, pa ne iznenađuje da i Istarsko veleučilište svoj razvojni potencijal vidi u daljnjem razvoju tog studijskog programa. „Studij mehatronike na Veleučilištu je kvalitetan, nastavni kadar je odličan, a sastavljen je od naših zaposlenika i vanjskih profesora s kojima imamo suradnju.“, kaže Daglas Koraca.
Uz taj, u ovom trenutku definitivno najpopularniji studijski program, na Istarskom Veleučilištu studenti će pohađati i specijalistički diplomski studij kreativnog managementa u procesima, dvogodišnji studij koji isto tako bilježi značajan porast broja upisa. „Porast interesa za studiranje na Veleučilištu i veliki porast upisanih studenata govori nam da smo na dobrom putu, te stoga u budućnosti ove postojeće studije želimo i dalje jačati, ali isto tako želimo otvarati i nove studije kao što su diplomski studij mehatronike, kojim ćemo našim studentima istoimenog preddiplomskog studija omogućiti dvogodišnji nastavak studiranja i nadogradnju stečenih znanja, te management u gastronomiji i kultura hrane. Cilj tog studijskog programa koji bi razvijali u suradnji s Agencijom za ruralni razvoj AZRRI jest kvalitetno unapređenje stručnjaka za rad u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu“, govoreći o planovima kaže dekan Istarskog veleučilišta.
Poslovi koji će studenti ovog studijskog smjera moći obavljati obuhvaćaju zanimanja poput managera odjela hrane i pića, šefa restorana ili hotela, managera ugostiteljskog objekta, sommeliera i slično. „Hrvatska i Istra uspješno grade poziciju jedne od značajnijih mediteranskih gourmet destinacija, a za kvalitetan razvoj takvog turističkog proizvoda potrebno je imati kvalitetne i educirane kadrove. Vjerujem da kroz suradnju s AZRRI-jem Istarsko veleučilište može postati taj epicentar znanja koji će obrazovati i poticati svoje studente da budu nositelji razvoja hrvatske gastronomije“, kaže Koraca. U tom kontekstu vrlo važnu ulogu trebao bi imati Edukacijsko gastronomski centar Istre na Gortanovom brijegu kod Pazina u kojem bi se praktično mogla utvrđivati sva usvojena teorijska znanja. Jedan od razvojnih planova odnosi se i na pokretanje specijalističkog diplomskog studija bioinformatike, interdisciplinarnog područja između informatike i znanosti o životu sa širokom mogućnošću primjene u molekularnoj medicini, poljoprivredi, biotehnologiji, proizvodnji zelene energije i slično. Međutim, kaže Koraca, veleučilišta su u brojnim europskim zemljama stručna potpora razvoju lokalnog gospodarstva i njih upisuju oni studenti koji nakon završetka studija stečena znanja koriste u raznim gospodarskim poslovnih sustavima. Zbog toga drži da i Istarsko veleučilište treba biti širom otvoreno i osluškivati potrebe gospodarstva, te po potrebi reagirati tako da u suradnji s nekom kompanijom iz IT, turističkog ili nekog drugog gospodarskog sektora organizira studijski program koji će studentima osigurati potreban profil znanja za njihov rad u tim sustavima. „Držim da je zadaća Veleučilišta osluškivati potrebe lokalnog gospodarstva i biti spremno ciljano obrazovati kadrove koji će odmah po završetku studija moći biti uključeni u određene poslovne procese. Mi smo mali i fleksibilni i mislim da je u tom smislu to naša prednost jer se brzo možemo prilagoditi zahtjevima na tržištu. Praktički u jednoj akademskoj godini može se osmisliti i pokrenuti takav neki specifičan programski smjer. I prednost studiranja na Istarskom veleučilištu je rad u manjim grupama, do dvadesetak ljudi, kroz koji se može ostvariti osobni, odnosno personalizirani pristup nastavnika svakom studentu. To je naša snaga.“, kaže Koraca.
On je i u svom programu rada posebno naglasio potrebu suradnje Veleučilišta s gospodarstvom i javnim sektorom, te potrebu jačanja uloga vanjskih dionika vezano uz pitanje razvoja praktičnih kompetencija. „Trenutno smo u fazi izrade strategije razvoja Veleučilišta koje će nam upravo ispitati potrebe, te definirati strategiju razvoja u programskom i kadrovskom smislu. Istri je potrebno Veleučilište koje će pratiti trendove u obrazovanju, tehnologiji, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti, odnosno Veleučilište koje će biti u mogućnosti podržati razvojne ciljeve definirane u strateškim dokumentima. Vjerujem da takvo Veleučilište možemo postati“, zaključuje dekan Daglas Koraca.