Na ulazu u zgradu nekadašnje pedagoške akademije u Ronjgovoj ulici već duže vrijeme stoji građevinska skela, ustvari podupirač balkona koji prijeti urušavanjem. To je ono što se vidi izvana, ali skele su tijekom ovog ljeta opasale i unutrašnje prostore. Čitava zgrada u izrazito je lošem stanju, toliko lošem da se nastupajuće akademske godine, koja samo što nije, pod njezinim krovom možda ni neće moći izvoditi nastava.

Dug red za Mornaričku

Potvrdili su nam to u Rektoratu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Prorektorica za upravljanje resursima prof.dr.sc. Lorena Mošnja Škare kaže da poduzimaju što mogu, ali se i pripremaju studentima i profesorima tamošnjih fakulteta, Filozofskog te Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti osigurati zamjenske prostore, prvenstveno na susjednom FET-u. To neće biti jednostavno budući da Sveučilište raste puno brže od svojih prostornih mogućnosti. Svi noviji fakulteti i odjeli još uvijek su podstanari i čekaju obnovu Mornaričke bolnice kao ozebli sunce. U redu za Mornaričku sada su stale i "stare", temeljne sastavnice Sveučilišta izrasle iz nekadašnje Pedagoške akademije.

- Stručnjaci su obavili pregled prostora te nam predstoje žurni zahvati na sanaciji balkona, terasa, unutarnjeg stepeništa, demontaži stropne žbuke, zaštiti štukatura koje otpadaju. Prioritetno je saniranje krova jer su loše stanje krova i prokišnjavanja dodatni uzrok brzog daljnjeg propadanja. Usprkos našim višegodišnjim naporima, koliko su dopuštala sredstva Sveučilišta, ovo kulturno dobro u središtu Pule neće biti moguće sačuvati od daljnjeg propadanja i urušavanja isključivo tekućim i investicijskim održavanjem iz vlastitih sredstava, bez financijske pomoći nadležnih institucija i lokalne zajednice. Redovito se javljamo na natječaje za financiranje izrade projektne dokumentacije, mjera hitne sanacije i uređenja okoliša, ali smo do sada, nažalost, dobili negativan odgovor na sve naše prijave i upite, kaže dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti izv.prof.dr.sc. Iva Blažević.

Obnova bivše Mornaričke bolnice još nije ni počela. Zgrada je nedavno predana Sveučilištu, a useljiva neće biti prije 2023. godine i to samo prizemlje i prvi kat koji se obnavljaju u prvoj fazi. U tijeku je izrada detaljnih projekata obnove pa je Sveučilište revidiralo svoje planove. Filozofskom fakultetu, čije su dvorane u Ronjgovoj u puno lošijem stanju, predvidjeli su prostor na prvom katu Mornaričke koji će prije biti uređen, a manje ugrožen Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti smjestit će na drugi kat. To je srednjoročni plan, ali što do tada?

Secesijska ljepotica

- Čekamo procjenu statičara pa ćemo konačno znati je li u Ronjgovoj sigurno održavati nastavu. Ili će se koristiti prostori drugih sastavnica, ili kombinirati sa susjednim zgradama FET-a, ovisno o tome koliko će se uspjeti sanirati do početka nastavne godine. Ovo što nam se događa zadnjih godinu dana s ovom zgradom zaista nismo očekivali, nakon toliko uloženog novca. Ali, kako nešto napravimo, tako se otvori novi problem. Dobili smo sve uvjete konzervatora, dvaput smo ih tražili, najprije za unutarnje uređenje, potom za vanjski dio zgrade. Stalno se ulaže kroz tekuća održavanja, nova je kotlovnica i sustav grijanja, ali to su sve samo privremena rješenja. Vrijeme nas gazi. S tom zgradom bez kompletne detaljne obnove nećemo moći dalje, a do tada je preseljenje u Mornaričku jedino rješenje, kaže prorektorica Mošnja Škare.

Jednu od najljepših secesijskih zdanja u središtu Pule 2019. godine Ministarstvo kulture proglasilo je kulturnim dobrom, što joj je zajamčilo zaštitu, ali s druge strane zakompliciralo i jako poskupjelo obnovu. Samo za obnovu krova trebalo bi minimalno šest-sedam milijuna kuna, kaže prorektorica, a obnovljen je ne tako davno, prije 15-ak godina. U odnosu, recimo, na Mornaričku bolnicu, ova je zgrada u puno lošijem stanju jer je Mornarička ipak temeljito obnavljana u nekoliko navrata.

- S obzirom da je zgrada u Ronjgovoj pod zaštitom, nije ju moguće brzo obnoviti. Kao prvo, to je puno skuplje, a i zahtijeva poseban pristup, poštivanje restauratorskih uvjeta. Ne mogu se, recimo, napraviti spušteni stropovi, već morate imati klasičnu žbuku, kako je bilo u originalu. To su jako velike cijene po kvadratu i bez nekog EU-projekta to je teško obnovljivo. Tim više što noviji fondovi ne nude ništa za nastavu i infrastrukturu, nude samo za domove. Naše ministarstvo ove godine nije imalo poziv za održavanje prostora, a još lani prijavili smo se na poziv Ministarstva kulture i još nismo dobili odgovor. Podnijeli smo zahtjev za financiranje izrade projektne dokumentacije, arhitektonskog snimka i konzervatorske podloge za jedan dio obnove. To je dekanica Iva Blažević bila detaljno pripremila. Obratili smo se i Županiji i Gradu ako mogu pomoći. Svi željno iščekujemo Nacionalni plan oporavka da vidimo koji će se projekti moći financirati tim novcem iz EU-a, ali sve su naznake da ponovno neće biti mjesta za projekte ulaganja u infrastrukturu, kaže prof. Mošnja Škare.

Linije financiranja

Pojašnjava da se namjenska sredstva za energetsku obnovu zgrada ovdje ne mogu koristiti radi specifičnih konzervatorskih uvjeta, od stolarije koja na povijesnoj zgradi pod zaštitom ne smije biti plastična ili aluminijska, a bez nje nema ni visoke energetske uštede koja je uvjet za dobivanje tih sredstava.

- Postoje neke linije financiranja za očuvanje graditeljske baštine, koje idu preko grada ili županije recimo, pa da se zgrada obnovi zato što je kulturno dobro, a ne zato što je zgrada Sveučilišta. Dobar je preduvjet da imamo spremnu plansku dokumentaciju i zato smo to prijavili na poziv Ministarstva kulture, kaže prorektorica Lorena Mošnja Škare.

Ženski licej s početka 20. stoljeća

Zgrada Filozofskoga fakulteta jedan je od najboljih primjera secesijskog graditeljstva u Puli. Projektirao ju je za potrebe tadašnjeg Ženskog liceja na talijanskom jeziku arhitekt Rodolfo Barri. Gradnja je počela 1904. i završila 1907. godine. Nakon Prvog svjetskog rata preimenovana je u Liceo femminile provinciale di cultura "Regina Elena" a Pola, a zatvorena je 1924. U zgradi se zatim do 1947. smjestila druga srednjoškolska ustanova, Liceo Giosue' Carducci.

Godinu kasnije ovamo se iz Opatije preselila Učiteljska škola, a 20. ožujka 1961. osnovana je Pedagoška akademija u Puli, na inicijativu Tone Peruška koji joj je bio na čelu do svoje smrti 1967. godine. U prosincu 2006., osnivanjem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u zgradi su smješteni Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti i Filozofski fakultet.

Dvokatnica, projektirana za prosvjetnu djelatnost, prvobitno je imala 20-ak učionica, upravne prostorije, knjižnicu i sportsku dvoranu iznad koje je između dva svjetska rata nadograđen međukat. Oko zgrade je prostran park, kultiviran mediteranskim biljkama, od ulice odvojen zidom. Posebno se ističu dekorirane kovane željezne vratnice na ulazu u dvorište i izvorna željezna ograda. Očuvana je izvorna bogata dekoracija vanjskog oplošja zgrade i uvelike očuvana dekoracija i oprema interijera.

Velika je dvorana na drugom katu, danas Svečana dvorana Tone Peruška, ukrašena dekoracijama u štuku, frizom s biljnim motivima i medaljonima sa slikovnim ukrasima, a u hodnicima su i u predvorju reljefni ukrasi u štuku na zidovima. U interijeru su vrsni primjeri umjetničkog obrta, od kojih se posebno ističu kovana željezna ograda stubišta te rešetka ostakljenih drvenih vrata predvorja. Vanjske su zidne plohe također ukrašene bogatim reljefnim motivima, a naročito je raščlanjeno glavno pročelje s dvama alegorijskim reljefima, "Stablom" i "Izvorom Života". Pod krovnim je vijencem niz medaljona s grbovima istarskih gradova, a na vrhu pročelja dva velika grba: istarski s prikazom koze i puljski sa zlatnim križem na zelenoj podlozi.

Rješenjem Ministarstva kulture od studenog 2019. zgrada je upisana na Listu zaštićenih kulturnih dobara RH pod brojem Z-7376, kao zgrada Filozofskog fakulteta u Puli s parkom.

Povezane vijesti

• DEKANICA OPOVRGAVA MEDIJE: Nije točno da nitko ne upisuje japanski jezik u Puli! Interes je velik
• Svečanost znanja o filozofiji u Puli
• Projekt "Povijest hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do XXI. stoljeća": Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli, DOBITNICA NAGRADE GRADA ZAGREBA