"Bolna mjesta života u Puli svima su poznata, poput fizičkog, gospodarskog i društvenog propadanja starogradske jezgre ili ljetnog prometnog kaosa u gradu i nedostatka garažnih kuća", poručili su danas iz Možemo.

"Za ilustriranje odgovornosti za stanje u gradu kada su te dvije teme u pitanju odabrali smo kronološki prikazati obećanja i posljedice njihova neispunjavanja na primjeru projekta Dolcevita i izgradnje garažnih kuća. Nizom tekstova odnosno izjava čelnika pulske gradske uprave objavljenih u Glasu Istre od 2010. do danas ponavljaju se iste laži o projektu Dolcevita, kojima se najavljuje obnova fasada starogradske jezgre. Kao početnu godinu uzeli smo 2010. i tekst "Milijuni čekaju Dolcevitu", te skenirali članke na istu temu sličnih i još drskijih obećanja koja građani Pule slušaju sve do današnjeg dana. Izdvajamo najočiglednije: "Projekt tisuću fasada do kraja kolovoza..." iz 2012., "Dolcevita će se proširiti i izvan gradskog središta" iz 2014. "Obnovit ćemo starogradsku jezgru Pule" iz 2017., sve do 2021., u kojoj je stanje zapuštenosti starog grada doseglo kulminaciju, a dijelovi fasada otpadaju zbog derutnosti i predstavljaju veliku prijetnju prolaznicima", kažu iz Možemo.

"Kronologiju laži o garažnim kućama započinjemo člancima "Na 6 katova 700 parkirnih mjesta" i "Tri garažne kuće su u proceduri" iz 2010., a izdvajamo naslove "Garaža kod Croatia najizglednija lokacija" iz 2012., "Korak ka izgradnji garažne kuće na Marsovom polju" iz 2015., te tekst o tome iz 2018. u kojemu gradonačelnik spominje da posjeduje idejni projekt za garažnu kuću na Marsovom polju", dodali su i pojasnili da je njima cilj da Pula postane grad održive mobilnosti, što znači grad s visokim udjelom javnog prijevoza i stimuliranjem biciklizma i pješačenja, odnosno smanjenjem udjela individualnog prijevoza.

"Time će se smanjiti opterećenost prometnica, broj nezgoda i zagađenje. To podrazumijeva razvoj mreže biciklističkih staza diljem grada, što je moguće postići pretvaranjem sporednih dvosmjernih u jednosmjerne ulice, oslobađajući jednu prometni traku za biciklističku stazu i zeleni pojas, čime se smanjuje zagađenje i buka. Planirat ćemo i preregulirati sve ulice u gradskom centru prema novom modelu dijeljene ceste na kojoj biciklisti/ce prometnice koriste ravnopravno s motornim vozilima. Istovremeno ćemo smanjiti brzinu kretanja vozila u centru grada na idealnih 35 km/h", rekli su.

"Analizirat ćemo strukturu urbane infrastrukture (poslovno, stambeno, turističko, proizvodno), te prema dobivenim podacima uvoditi pješačke zone po kvartovima, na korist građana i gospodarskih subjekata, istovremeno povećavajući količine zelenih površina. Postojeće pješačke zone (Sergijevaca, Kandlerova…) ćemo sanirati te popraviti kvalitetu života i sam izgled centra grada", najavljuju.

"Glavni tranzitni pravci u gradu bit će nositelji javnog gradskog prijevoza. Linije JGP-a obradit ćemo po frekventnosti putnika prema satima, danima i tjednima te u skladu s time organizirati i vozni red i linije. Prilagodit ćemo ih potrebama svakog kvarta, tj. stanovnika i sadržaja koje pojedini kvart ima. Autobusne postaje ćemo opremiti monitorima koji će prikazivati vozni red i točno vrijeme dolaska sljedećeg autobusa. Cijene putne karte ćemo dovesti na razinu koja će potaknuti građane da javni transport koriste kao primarno sredstvo kretanja gradom. Dugoročno, radit ćemo na tome da omogućimo besplatan javni prijevoz na području grada za sve putnike. Uz pomoć EU fondova nabavit ćemo manje autobuse na električnu energiju ili vodik, koji bi opsluživali one dijelove grada koji su danas nedovoljno povezani sustavom JGP-a", zaključuju iz Možemo.

Povezane vijesti

• Promet pojačan prema moru i na graničnim prijelazima
• Talijan jurio po Ipsilonu 196 km na sat
• Možemo! Pula o problemu prometa u gradu