Pula bi trebala pokrenuti izgradnju malih sunčanih elektrana na krovovima i to potičući individualne investicije, osnivanje energetskih zadruga građana i elektrane na zgradama u vlasništvu Grada i tako krenuti putem energetske autonomije Pule, kazala je Dušica Radojčić, koordinatorica pulske platforme Možemo! i predsjednica Gradskog vijeća Pule na tribini o solarizaciji Pule, održanoj u Domu hrvatskih branitelja. Možemo! će koalicijskim partnerima predstaviti temu energetske tranzicije i energetske demokratizacije i mogućnosti koje otvaraju, te vjerujemo da će koalicijski partneri prepoznati njen značaj i da ćemo vrlo brzo pokrenuti solarizaciju Pule, kazala je.

Tribinu na kojoj je bilo govora o energetskoj neovisnosti i klimatskoj neutralnosti gradova putem sunčanih elektrana na privatnim i javnim krovovima, u organizaciji platforme Možemo!,pratilo je 40 sudionika.

Jedan od razloga za to je, kako se čulo, divljanje cijena energije, ali i mogućnosti koje se otvaraju uz 85-postotno sufinanciranje projekata zelene energetske tranzicije.

Energetska neovisnost jedan je od alata za borbu za smanjenje i prilagodbu klimatskim promjenama. Korištenjem sunca za proizvodnju energije smanjuje se emisija stakleničkih plinova, ali i uvoz energije, utječe se na gospodarski razvoj.

"Morat ćemo brzo mijenjati način na koji proizvodimo, trošimo resurse, prevozimo se i, naravno, proizvodimo energiju. Europska unija usvojila je zakonske akte čiji je cilj energetska tranzicija prema čistoj energiji. Usto, osigurala je i potrebno financiranje i tu priliku moramo iskoristiti. Poražavajući je podatak da je Hrvatska, unatoč osunčanosti, na posljednjem mjestu u Europskoj uniji po instaliranom kapacitetu sunčanih elektrana", napominju iz platforme Možemo!

Energetske zadruge

U Pula bi, čulo se, trebala slijediti primjer gradova koji su to već učinili. Križevci, Cres, Krk i Zagreb, samo su neki primjeri iz prakse hrvatskih gradova o kojima je bilo riječi na tribini. Križevci grade grupne solarne elektrane čiji su ulagači fizičke osobe, davanjem zajma na razdoblje od 10 godina unutar kojih se ulog vraća s kamatama od 4,5 posto. Grad Križevci želi postati energetski neovisan do 2030. godine, pa je pokrenuo i druge mjere za izgradnju solarnih elektrana. Cresku energetsku zadrugu nedavno je osnovalo 29 fizičkih i pravnih osoba osnivača. Cilj je da cresko-lošinjski arhipelag prijeđe na čistu energiju i s tim će ciljem provoditi zajedničke investicije zadrugara, a prvi projekt je solarna elektrana na krovu dječjeg vrtića.

Jedan od izlagača, ekološki aktivist Vjeran Piršić, predstavio je besplatni priručnik "Moja energija, moja sloboda - kako najjednostavnije napraviti fotonaponsku elektranu". Predstavio je rad vlastite sunčane elektrane i energetsku zadrugu Otok Krk, osnovanu 2012. godine, koja ima zadatak pomoći stanovnicima i poduzetnicima u optimalnom odabiru tehnologija za proizvodnju, potrošnju i pohranu energije iz svih obnovljivih izvora (sunce, vjetar, biomasa) i energetske učinkovitosti, u zajedničkom pregovaranju s otkupljivačima energije iz obnovljivih izvora.

Melani Furlan iz Zelene energetske zadruge (ZEZ) predstavila je drugo izdanje turneje Dobra energija – kampanju za promociju solarne energije u hrvatskim gradovima u okviru koje se održavaju besplatne edukacije za građane o malim sunčanim elektranama, a gradove podržavaju u ulaganjima u solarnu energiju. Ova zadruga, uz ostalo, potiče razvoj društvenog poduzetništva u energetici.

Sunčani krovovi

Novi Zakon o tržištu električne energije daje i mogućnost osnivanja energetskih zajednica građana - oblik udruživanja u kojem se vlasnici ili članovi udružuju kako bi ostvarili prednosti razmjene energije proizvedene i potrošene na određenom prostornom obuhvatu lokalne zajednice. Jednostavnije rečeno, na području Pule u budućnosti bi lokalni proizvođači energije iz sunca mogli uzajamno kupovati i prodavati električnu energiju. Koliko se brzo može započeti energetska tranzicija prema neovisnosti i klimatskoj neutralnosti najbolje govori zagrebački primjer, istaknula je koordinatorica pulskog Možema! Dušica Radojčić:"Na idućoj sjednici Gradskog vijeća bit će predstavljen program Sunčani krovovi kojim Zagreb želi povećati udio obnovljivih izvora energije instalacijom solarnih elektrana na krovovima javnih zgrada i osigurati savjetovanje i pomoć svim zainteresiranim građanima i poduzetnicima da naprave isto na zgradama u njihovom vlasništvu. U tri godine planira se realizacija 50 MW sunčanih elektrana. Time se ujedno smanjuje emisija CO2 i pokreću se privatne investicije od oko 300 milijuna kuna."

O proceduri izgradnje sunčane elektrane govorio je pulski poduzetnik Marino Drandić iz tvrtke Elput koji je iznio podatak da u Puli postoji manje od 1 MW instalirane snage sunčanih elektrana. Alen Čikotić, poduzetnik iz tvrtke INOVAPRO, predstavio je projekt postavljanja fotonaponskih elektrana za vlastitu potrošnju na krovove postojećih 40-ak javnih objekata u vlasništvu Grada Pule. Govorio je i o neminovnosti prelaska na obnovljive izvore te predstavio ideju rješavanja prometnog kaosa u Splitu novim rješenjima javnog prijevoza na lokalno proizvedenu električnu energiju.

Svi su sudionici istaknuli važnost građana, koji imaju mogućnost postati aktivni dionici pokretanja energetske tranzicije. To mogu učiniti individualnim investicijama ili putem zadruga i zajedničkih investicija u sunčane elektrane. Svrha zadruga je da se potakne lokalno stanovništvo na ulaganje u obnovljive izvore energije, kako u javne projekte, tako i u kućanstvima, da pomažu građanima u razradi i prijavi projekata, da budu mjesto za sva pitanja vezana za energiju i da budu, zapravo, pokretači promjena u svojoj zajednici.

Povezane vijesti

• Do 2050. u Hrvatskoj 70 posto obnovljivih izvora energije
• Do 2030. HEP planira imati sunčane elektrane ukupne snage 350 MW: SUNČANA ELEKTRANA KAŠTELIR GODIŠNJE PROIZVEDE STRUJE ZA 500 KUĆANSTAVA
• Jedina elektrana u Gazi prestaje s proizvodnjom struje