HEP-ova nastojanja prate proklamirane planove dekarbonizacije Europske unije do 2050. godine, koji radi smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu (a u pojedinim scenarijima i do 100 posto) nameću potrebu znatnog povećanja udjela obnovljivih izvora energije

Hrvatska elektroprivreda investirat će u obnovljive izvore energije poput sunčevih elektrana, vjetroelektrana ili hidroelektrana. Naime, početkom veljače HEP je objavio poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Hrvatske. Poziv je otvoren do 31. prosinca 2019. te se radi o nastavku HEP-ovih aktivnosti širenja korištenja obnovljivih izvora energije, kroz integraciju u vlastiti proizvodni portfelj onih projekata obnovljivih izvora energije koji su već završeni ili su u visokom stupnju razvoja. Potencjalne partnere vide u gradovima i općinama zainteresiranima za izgradnju sunčanih elektrana te pravnim i fizičkim osobama, koje razvijaju projekte sunčanih elektrana te koje razvijaju ili imaju u pogonu vjetroelektrane ili hidroelektrane.

Dekarbonizacija EU

HEP-ov bi poziv potencijalnim partnerima, zajedno s ostalim HEP-ovim projektima u segmentu proizvodnje električne energije, trebao dovesti do ostvarenja ambicioznog plana zacrtanog kompanijskom razvojnom strategijom koja predviđa da će udjel obnovljivih izvora u HEP-ovoj proizvodnji električne energije s oko 35 posto u 2018. godini porasti na više od 50 posto u 2030., a do 2050. godine na čak oko 70 posto. Odnosno, na dvostruko veću vrijednost nego danas.

Pritom treba naglasiti da HEP već danas više od 70 posto električne energije kojom raspolaže za potrebe svojih kupaca dobiva iz izvora koji ne emitiraju CO2. Riječ je o proizvodnji u vlastitim hidroelektranama, otkupu električne energije proizvedene iz elektrana na obnovljive izvore energije u sustavu poticaja i preuzimanja električne energije iz Nuklearne elektrane Krško koja je u 50-postotnom vlasništvu HEP-a. U 2018. godini udjel izvora koji ne emitiraju CO2 iznosio je čak 73 posto, po čemu je HEP u samom vrhu srodnih kompanija u Europi.

HEP-ova nastojanja prate proklamirane planove dekarbonizacije Europske unije do 2050. godine, koji radi smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 do 95 posto u odnosu na 1990. godinu (a u pojedinim scenarijima i do 100 posto) nameću potrebu znatnog povećanja udjela obnovljivih izvora energije. Iako konkretni ciljevi za udjel obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije nisu još preneseni u domaću regulativu, realno je očekivati da će, unatoč već ostvarenom visokom udjelu obnovljivih izvora energije od 27,3 posto u bruto potrošnji svih oblika energije - ne samo električne - u razdoblju od 2020. do 2030. godine, Hrvatska biti obvezna znatno povećati sadašnji udjel. Za ostvarenje tog nacionalnog cilja, HEP-ov udjel je nezamjenjiv.

U strategiji razvoja za razdoblje do 2030. godine, HEP grupa je za temeljni scenarij razvoja odredila postizanje dodatnih tri milijarde kilovatsati proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Povećanje proizvodnje

Naime, kako bi u proizvodnji električne energije HEP grupa povećala današnji udjel obnovljivih izvora s 35 na planiranih više od 50 posto u 2030. godini, bit će potrebno povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na čak devet milijardi kilovatsati u prosječnoj hidrološkoj godini. Taj cilj HEP planira ostvariti revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u vjetroelektrane, sunčane elektrane i ostale obnovljive izvore energije.

Ciklus revitalizacije postojećih hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijardi kuna, do 2028. godine obuhvatit će modernizaciju niza hidroelektrana. Osim produljenja životnog vijeka elektrana, HEP će u obnovljenim hidroelektranama dobiti 160 megavata nove snage, što odgovara snazi jedne velike elektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana posebno se ističe projekt HES Kosinj/HE Senj 2, koji će uz ulaganja od 3,7 milijardi kuna, postojeći hidroenergetski sustav na slivu rijeka Like i Gacke ojačati za dodatnih 412 megavata. U tijeku su pripremne aktivnosti za izgradnju objekata u sklopu hidroenergetskog sustava Kosinj.

Što se tiče ostalih obnovljivih izvora, HEP u 2019. planira započeti izgradnju sunčanih elektrana na Cresu i Visu te u blizini Vrlike. U visokoj su fazi i pregovori o preuzimanju jednog projektnog društva za izgradnju vjetroelektrane. U slučaju povoljnog ishoda, HEP će time snažno zakoračiti i u sektor vjetroenergije. Sva četiri projekta nastala su u suradnji s partnerima, jedinicama lokalne samouprave i tvrtkama. To iskustvo jamči da HEP-ov aktualni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.

Povezane vijesti

• HEP pred reorganizacijom
• Dalić: Otkup udjela Ini i prodaja dionica HEP-a jačaju energetsku nezavisnost zemlje
• Do 2030. HEP planira imati sunčane elektrane ukupne snage 350 MW: SUNČANA ELEKTRANA KAŠTELIR GODIŠNJE PROIZVEDE STRUJE ZA 500 KUĆANSTAVA