Antaris godišnje ostvaruje dobit od 150.000 kuna, mora platiti enormnih 84,9 tisuća kuna, a zauzvrat ne dobivamo ništa. Zapošljavam 14 do 15 radnika, a da bismo to mogli platiti, morali bismo otpustiti jednog radnika bez kojeg ne možemo. Promet je sve manji, a davanja sve veća. Najveći su atak ove naknade koje bi bile u redu kad bismo dobili uslugu za taj novac, kaže Amir Adžikić

Grad Pula godinama donosi rješenja o komunalnoj naknadi, kao i naknadi za uređenje voda, a zauzvrat ne pruža ništa, požalio nam se Amir Adžikić, vlasnik tvrtke Antaris koja posluje u industrijskoj zoni, u zdanju preko puta Lidla. Kaže da ondje posluje od 2000. godine, kad je objekt kupio od Puljanke.

- Godišnje samo za komunalnu naknadu plaćam oko 65,7 tisuća kuna, a dodamo li tome i slivne vode, koje iznose nešto manje 1.500 kuna mjesečno, dolazimo do ukupno 84.927 kuna. Kupio sam zgradu prije 19 godina i izračunajte koliki je to novac, a tvrtki poput moje je barem desetak, kaže ogorčeni Adžikić. Veli da je, prema rješenju o komunalnoj naknadi, Grad dužan pružati usluge košnje trave, uklanjanja suhih stabala i grana koje padnu te njihova odvoza, dužan je brinuti o javnoj rasvjeti, održavanju čistoće. Od svega toga nema ništa, tvrdi naš sugovornik.

Neustavna obaveza

- Od 2000. nemamo nijednu sijalicu u cijelom krugu od 78.000 četvornih metara, u cijeloj zoni u kojoj, osim Antarisa, posluje i niz drugih firmi, među ostalim i Dukat, Malvazija, Lesninino skladište, MDM Pirija, Velekem, Sijana project, a tu je i veleprodaja voća. Gradu sam napisao prigovor u kojem navodim da ne bježim od plaćanja komunalne naknade i slivnih voda, ali želim znati što mi zauzvrat nudi za taj novac. Grad uporno donosi rješenja o komunalnoj naknadi, a kad se bilo što dogodi, kažu da smo dužni sami održavati zonu dok, s druge strane, našim novcem uređuju okoliš Arene i ono što je u vlasništvu Grada, kaže.

Naš sugovornik tvrdi da su dosad, otkako je tvrtka kupila objekt u Labinskoj, platili nekoliko stotina tisuća kuna. Smatra da je obveza plaćanja komunalne naknade neustavna jer im nije pružena usluga za taj novac. To je potvrdilo i Ministarstvo graditeljstva kojemu se žalio. Ono je 2012. poništilo rješenje Grada, koji je Antarisu morao vratiti 225.095 kuna za komunalnu naknadu i 80.158 kuna za slivne vode za 2010., 2011 i 2012. godinu.

- Grad nakon toga nije donosio nikakvo rješenje od 2013. do 2015., da bi nova počela stizati 2015. godine Opet smo se žalili i tako smo došli do 2018. kada je drugostupanjska komisija poništila rješenja Grada za razdoblje od 2015. do 2018. temeljem čega nas je Grad oslobodio obveze plaćanja tih naknada u iznosu od 225.095 kuna. Međutim, 2019. donijeli su novo rješenje po kojem žalba više ne odgađa izvršenje kao ranije, te smo im jučer za prvo polugodište ove godine uplatili 42.463 kune kuna, iako smo i na to uložili žalbu. I dalje tvrdimo da Grad ne pruža nijednu uslugu kakvu inače uživaju drugi koji plaćaju komunalnu naknadu, a posluju u prostoru koji graniči s imovinom u gradskom vlasništvu, objašnjava Adžikić.

Kaže da se više puta obraćao Gradu radi rješavanja problema, ali nikad nije naišao na razumijevanje. Iz Grada mu, veli, kažu da su dužni sami brinuti o području oko firme.

Nisu spojeni

- Vi nešto morate dati tom građanstvu, u protivnom ćete ugušiti gospodarstvo. Plaćamo komunalnu naknadu i izvolite nam dati što nam pripada, rezolutan je vlasnik Antarisa. Nabraja s kojim se sve problemima susreću korisnici industrijske zone u Labinskoj ulici.

- Prije deset godina poplava nam je u objektu nanijela štetu od 700 tisuća kuna. Bio je poplavljeno cijelo prizemlje, a razlog tome je što Labinska ulica i dan danas nema riješenu oborinsku odvodnju. Mi nismo spojeni na rotor. Nema uopće rešetki na cesti za slivnike pa se sva voda koja se slijeva s Labinske ulice i iz smjera bivšeg Mercatora (Ulica Valica) skuplja ispred Antarisa, bivše Istre veletrgovačkog i Dukata, gdje nastaje jezero koje satima ne otječe. Svi kupci koji u tom trenutku uđu u Antaris ne mogu izaći sve dok voda ne oteče, a to je otprilike tri do četiri sata. Kupci koji žele nešto kupiti kod nas, a dolaze iz smjera Lidla, ne mogu preći cestu zbog poplave, niti mogu izaći iz auta jer je voda visoka 30 centimetara. Nema nijedne žarulje javne rasvjete u Labinskoj ulici, a udaljenost između dva kandelabra od Ulice Valica prema Lidlu je 260 metara, dok po zakonu mora biti 50 metara, što je maksimum, kaže Adžikić.