Pulsko gradsko vijeće
MILETIĆ PRIZNAO: Problem Kaštijuna postoji, riješit ćemo ga! SMRAD NE UTJEČE NA ZDRAVLJE GRAĐANA, ALI UTJEČE NA KVALITETU ŽIVOTA
Pitanje gospodarenjem otpadom i izgradnje županijskih centara nije stvar izbora, već zakonska obveza. Jedino Rijeka i Pula izgradile su svoje centre. No, kvalitetno gospodarenjem otpadom dugotrajan je proces u kojem treba promijeniti ponašanje i navike građana, treba ih stimulirati i educirati, kazao je gradonačelnik Boris Miletić
Centri po Europi
- Pitanje gospodarenjem otpadom i izgradnje županijskih centara nije stvar izbora, već zakonska obveza. Jedino Rijeka i Pula izgradile su svoje centre. No, kvalitetno gospodarenjem otpadom dugotrajan je proces u kojem treba promijeniti ponašanje i navike građana, treba ih stimulirati i educirati, kazao je u raspravi po tematskoj točki gradonačelnik Boris Miletić.
S govornice je ustvrdio da ne želi razgovarati o tome tko je kriv, već jednostavno priznati da problem postoji, ali je rješiv.
- Na nama je da problem riješimo. Demokratsko je pravo da ga netko pokušava politizirati, ali time se problem neće riješiti, kazao je Miletić, dodajući da u Europi postoji 570 centara poput Kaštijuna, a novi se grade pa se ne može reći da ta tehnologija ne funkcionira.
Smatra da problem sa smradom ne utječe na zdravlje građana, ali isto tako je priznao da problem utječe na razinu kvalitete njihova života.
- Kaštijun mora ukloniti tehnološke nedostatke koji su prisutni, ali u rješavanju ovog problema moraju sudjelovati svi; od komunalnih društava na području županije do samih građana. Kaštijun je zamišljen na način da podigne kvalitetu našeg života, a ne obrnuto. Probleme ćemo riješiti i Istra će biti primjer kako kvalitetno gospodariti otpadom, zaključio je Miletić.
Njegov zamjenik Robert Cvek izrazio je žaljenje što tematskoj točki o Kaštijunu nije prisustvovala oporba.
- Često se može steći dojam da jedino Pula i Istra imaju problema s otpadom. No, to je i nacionalni problem. Istina je da smo jedino mi i Primorsko-goranska županija uhvatili u koštac i izgradili centre za gospodarenjem otpadom, ali i da ŽCGO Marišćina ima još i većih problema nego Kaštijun, kazao je Cvek.
Mokro smeće
Kao pozitivan primjer istaknuo je onaj Zelene Istre, navodeći da su oni sagledali problem, iznijeli svoje mišljenje o njemu, ali i ponudili konkretna rješenja.
- Nažalost, oporbeni vijećnici ne da nisu dali niti jedan prijedlog kako problem konkretno riješiti, već raspravi, koju su sami inicirali, nisu niti prisustvovali, kazao je Cvek.
Zašto uopće Kaštijun smrdi pokušao je, uz pomoć brojnih grafova i brojki, u prezentaciji pokazati Višnjić. Ukratko, iako je istina da u srpnju i kolovozu radi turističke sezone na Kaštijun dolazi puno više otpada dnevno no za što je on planiran, to, po njegovim riječima, nije glavni problem ovoga odlagališta.
- Mi se čak i s tako povećanim brojkama, a koje su i do 65 posto veće od maksimalnog dnevnog unosa za koji je Kaštijun planiran, možemo nositi i pristigli otpad preraditi. Ono što nas u tome koči jest kvaliteta otpada koji dobivamo. Stižu nam kamioni puni bio-otpada, puni vlage, kazao je Višnjić, dodajući da po kamionu dolazi od jednog do čak tri kubika vode pa se otpad mora prvo sušiti, što smrdi, a tek onda preraditi. Svoje je tvrdnje ilustrirao i fotografijama otpada s Verudele i Motovuna, no kazao je da se isti prizori ponavljaju u svim istarskim mjestima i gradovima. U kantama se, kako se moglo vidjeti, nalazi puno bio-otpada, ali i sirovine koja bi se trebala reciklirati.
Višnjić je pojasnio i da im je ljeti najveći problem upravo otpad iz hotela i ugostiteljskih naselja, koji ga ne recikliraju i selektiraju kako bi trebali, te do njih ne stiže komunalni otpad već, kako je kazao, pomije.
Još milijuna
Direktor Kaštijuna vijećnicima je pojasnio i da se protiv ovoga problema bore otkako su centar preuzeli, i to sa više od 400 nedostataka. Kao rješenje ponudio je prilagodbu Kaštijuna koja bi uključivala izgradnju dva dodatna bioboxa, što bi koštalo 3,9 milijuna kuna. Zatim, unapređenje procesa sušenja i stabilizacije otpada (4,3 milijuna kuna), nabavku dodatnih tegljača i još šest poluprikolica koje bi otpad držale na pretovarnim stanicama i vozile na Kaštijun u dane kada nema vršnog opterećenja. Nastavilo bi se, kazao je, i s pokrivanjem odlagališta posebnim folijama (ADC pokrivi od celuloze, gline i gipsa), dodajući da je jedan dio već pokriven, a da bi se pokrilo polje do kraja potrebno je dodatnih 1,8 milijuna kuna. Uz sve to, postrojenje bi trebalo biti u potpunosti automatizirano i u podtlaku kako se mirisi uopće ne bi mogli širiti.
Višnjić se osvrnuo i na medijske natpise o "prekoračenju lebdećih čestica" navodeći da se radi o običnoj prašini te se zrak redovito kontrolira i opasnosti po zdravlje građana nema, a kako smrad, iako neugodan, nije opasan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
